ࡱ>  @$bjbj)) .ZKzKz~{&"fff8T"~4:T"vvvvvv$RN7vv7vv8\\\:vv\\\0Ʌv ``XfVx$N0~=R[TRHɅ""RɅHv\ xvvv77""Dfl\^""fLjubica Kordi, Pravni fakultet Sveu iliata J. J. Strossmayera u Osijeku UTJECAJ POLITIKE NA LEKSIK PRAVA Jezik pravne struke oduvijek je pod sna~nim utjecajem politike. To se naro ito o ituje u leksiku pravne struke, po kojemu se esto mo~e prepoznati u kojim je druatveno-politi kim uvjetima nastao. Ovaj se rad bavi leksikom prava u njema kom jeziku i nastoji zorno pokazati kako se u povijesti politi ko djelovanje odrazilo na leksi ki i sintakti ko-morfoloaki aspekt njema koga jezika pravne struke. Klju ne rije i: politika, utjecaj, njema ki jezik pravne struke, obilje~ja, stil, leksik, morfologija, sintaksa. RAZUMLJIVOST PRAVNOGA TEKSTA  UVIJEK AKTUALAN PROBLEM Pravo je, u svoj kompleksnosti podru ja koje obuhvaa, nerazdvojno vezano za socijalno-politi ku sredinu u kojoj je nastalo i kojoj je, u krajnjoj liniji, i namijenjeno. Osobito je sna~an utjecaj vladajuih politi kih struktura na zakone i propise koji su u temelju svakoga pravnog poretka, a time i na njihovu jezi nu realizaciju. Namjera je ovoga rada na primjeru njema koga jezika pravne struke pokazati koliko je sna~an utjecaj politike na oblikovanje jezika prava, poglavito na njegov leksik i stilistiku. ini se da je problem razumijevanja jezika prava i pravnika oduvijek bio aktualnim. Tako se istra~ivanje iz osamdesetih godina 20. st. Bavilo razlozima zaziranja stanovniatva Njema ke pred pravnim sporovima: 50% ispitanika bilo je mialjenja da sami pravnici kompliciraju spor, a kao jedan od bitnih razloga spominju se  sprachliche Grnde (Fluck, 1980, 41). Posljednjih se godina bilje~e nastojanja reforme jezika pravosua i uprave u Njema koj kako bi se stvorila  eine Justiz mit menschlichem Antlitz , odnosno  eine brgerfreundliche Justiz (Khn, 2001, 584). I danas smo svjedoci istih te~nji, pa se govori o  vermeintliche fachsprachenlexikalische, -grammatische, -syntaktische und -stilistische Verstndigungsschwierigkeiten (Khn, 2001, 583). Neki pravni stru njaci, kao, primjerice, Dietrich Busse, smatraju da se kompleksnost pravne problematike koja dolazi do izra~aja u mnogim pravnim sporovima ne mo~e laiku pribli~iti pukim prevoenjem, nego je tu viae rije  o  Arbeiten mit Texten . Sli noga su stajaliata i lingvisti koji, poput Petera Khna, smatraju da razumijevanje pravnoga teksta podrazumijeva i znanje vantekstualnih poveznica meu zakonskim tekstovima razli itih pravnih podru ja:  Wissen ber die Bedeutungen von Normtexten ist das Wissen ber vielfltige und komplexe rechtsdogmatische Wissensrahmen und die Relationen, die sie verknpfen. Aus dieser Perspektive ist die vermeintliche Beziehung des Wortlauts des Strafgesetzbuches zur Gemeinsprache eine rechtstheoretische Fiktion (Khn, 2001, 584). Nerazumljivost jezika prava za  obi noga ovjeka predstavlja ne samo lingvisti ki, nego i druatveni problem, jer  & der Gesetzkodex und seine Auslegungen in einer derart abstrakten Sprache gefasst sind, dass sie den Adressaten, dazu sind alle Mitglieder eines Staatswesens zu zhlen, nicht mehr verstndlich sind , pa tu~enik ili tu~itelj,  wenn er einmal unversehens in die Mhle der Justiz gert svoje pravo mogu ostvariti samo uz pomo odvjetnika  & als Interpreten, der die Gesetze kennt, und sie zu verstehen und auszulegen gelernt hat . (ibid) U lingvisti ko-didakti kim izvorima koji se bave jezikom struke, uz izuzetak jezika onih znanosti koje odlikuje izrazito slu~enje simbolima (matematika, kemija, fizika), pojam nerazumljivosti teksta (pisanog ili govornog) u najveoj se mjeri ve~e za jezik prava. Tako je  juristische Fachsprache , poglavito njegov  Verwaltungsstil , tipi an primjer za nerazumljivost jezika nekih struka koje razrauje Fluck u poglavlju pod znakovitim nazivom  Sprach- und Handlungsbarriere (Fluck, 1980, 35). Ovo obilje~je jezika prava uo eno je i prije jednoga stoljea, pa emo u sljedeem poglavlju istra~iti povijesne i politi ke korijene takvoga stanja u podru ju njema koga jezika prava. 2. POVIJESNO - POLITI KI ASPEKT SLO}ENOSTI JEZIKA PRAVA Njema ki su jezikoslovci, ponukani apstraktnoau i nerazumljivoau jezika prava i pravnika, joa krajem 19. stoljea istra~ivali i analizirali njegova obilje~ja i nastojali utjecati na njegovo pribli~avanje airokim narodnim masama. Primjer takvih nastojanja predstavlja djelo L. Gnthera  Recht und Sprache iz 1898. godine, koje za svoj cilj postavlja te~nju za  Ausrottung der auf einheimischem Boden gewachsenen Schmarotzenpflanzen, der Erzeugnisse des sog. 'papierenen Stils' i borbu protiv  Sprachverwilderung bei den Juristen . U to se vrijeme o jeziku i stilu zakonskih i pravnih tekstova toliko govorilo i raspravljalo,  dass bereits im Jahre 1896 ein hherer Verwaltungsbeamter die Meinung uern konnte, 'es sei nunmehr genug!' (Gnther, 1898, VI). ini se da se apstraktni,  uzviaeni stil pisanoga i govornoga izra~avanja pravnika razvijao upravo tih godina, jer Gnther govori o jasno uo ljivoj suprotnosti  zwischen der einst so plastisch-poetischen Sprache unserer Altvorderen und der abstrakt-realistischen Ausdrucksweise unserer modernen Juristen (ibid, 8). Tako su meu kriti arima tadaanjega jezika  modernih pravnika bili Friedrich Schlegel, koji jezik zakona svoga vremena definira kao  Sprachverwstung , Otto Schrder, koji ga naziva  Tintendeutsch , Theodor Mathias ( Sprachschden ), Theodor von Sosnosky ( Sprachsnden ), Richard von Wilpert ( Sprachheiterkeiten ), te Gustav Wurtmann ( Sprachdummheiten ) (ibid, 4). Osobito je kritikama lingvista i pravnika stoljea bio izlo~en Graanski zakonik prije njegova objavljivanja ( Brgerliches Gesetzbuch fr das deutsche Reich ), koji je stupio na snagu 1900. godine. Na njega se, sadr~ajno i po svom jezi nom izri aju, naslanjao i austrijski graanski zakonik, ali i zakonici zemalja bivaih pripadnica Austrijske monarhije, pa tako i Hrvatske. Ovome pravnom tekstu, koji je izazvao  einen wahren Entrstungssturm , naj eae se zamjera  Durchsetzung mit entbehrlichen Fremdwrtern ,  bedenkliche Verste gegen die Rechtschreibung, die Grammatik, ja selbst gegen die Logik te da je njegov stil  statt kurz und bndig, einfach und schlicht, aber dabei doch edel und vornehm zapravo weitschweifig und langathmig, schwlstig, gespreuzt und gesucht, unbeholfen 'steif und eckig' (ibid, 5), pa je vielfach nur dem technisch vorgebildeten Juristen, und auch diesem nicht immer leicht verstndlich (ibid, 20). Uzrok su takvomu stanju jezika prava kriti ari vidjeli u utjecaju rimskoga prava i prijevodu latinskih tekstova, ali su priznavali i injenicu,  & dass manche Eigenschaften unserer modernen Rechtssprache  wie z. B. die immer abstrakter gewordene Fassung der Gesetze und ihre dadurch verminderte Volkstmlichkeit nur als die notwendigen Konsequenzen des Fortschritts in der historischen Entwicklung des Rechts und der Sprache selbst aufzufassen sind.(ibid, 5). Ovaj citat zorno pokazuje u kojoj su mjeri drutvene i politi ke okolnosti utjecale na jezi no oblikovanje zakona: s jedne strane, evidentan je sna~an utjecaj latinskoga jezika, iz kojega su se preuzimale pravno-teorijske osnove i prevodile zakonske formulacije (kontinentalno europsko pravo, pa time i njema ko i austrijsko, utemeljeno je na rimskome pravu), dok je s druge strane djelovao jezik i kieni stil zakonodavaca toga doba, koji su uglavnom potjecali iz plemikih krugova, a koji se bitno razlikovao od jezika obi noga puka kojemu je bio namijenjen, pa se toj injenici ima zahvaliti i mnoatvo izraza iz francuskoga. I naai su se pravni stru njaci, esto suo eni s nerazumijevanjem zakona i drugih pravnih tekstova, bavili prou avanjem jezi noga aspekta prava. Njegovu druatveno-politi ku uvjetovanost prvi je sustavno razradio profesor pravnih znanosti Nikola Viskovi. On kao osnovna stilska obilje~ja jezika prava navodi njegovu slojevitost, uvjetovanu pripadnoau razli itim  nacionalnim makrojezicima , i njegovu varijantnost izmeu razli itih pravnih grana, ali i razli itih pravnih sustava. Uo io je postojanje viae strukturalnih i funkcionalnih varijeteta jezika prava koji su uvjetovani dijakronijskim i sinkronijskim razlikama izmeu jezika pojedinih povijesnih tipova prava:  & jezici arhai nih i obi ajno-feudalnih prava duboko (se) razlikuju (veim u eaem opeg jezika, iracionalnim formalizmom) od tehni ki izvjeata enih jezika modernog prava. Takoer se viae ili manje u strukturalnom smislu razlikuju jezici pojedinih tipova modernih prava  kontinentalnog evropskog, angloameri kog, muslimanskog, pa zatim bur~oaskih i socijalisti kih pravnih sistema, itd. (Viskovi, 1989, 26). Ove se razlike svakako viae uo avaju na razini leksika, semantike i stila, koju Viskovi naziva  strukturalna razina , a neato manje na razini morfologije, gramatike i sintakse (frekvencijska razina). Uzrok razlika na strukturalnoj razini svakako je razli itost pravnih sustava koja je iznjedrila i mnoatvo izraza koji se rabe u jednom, a nepoznati su drugom pravnom sustavu. Tako, primjerice, engleski izrazi  law of torts kao pravno podru je nema ekvivalent u kontinentalno-europskim pravnim sustavima, pa time ni u njema koj, austrijskoj, avicarskoj, pa ni hrvatskoj pravnoj terminologiji. S druge strane, neki su izrazi svojstveni samo socijalisti kim druatvenim ureenjima ( diktatura proletarijata ), ili samo onima kapitalisti ke provenijencije ( tr~iano gospodarstvo ). Tipi an je primjer povijesno-politi kog utjecaja na leksik prava izraz  Gespan koji je poznat samo u povijesnoj pravnoj terminologiji Austrougarske, pa se slijedom politi kog okru~ja u kojemu je nastao u hrvatskom jeziku javlja u ina ici  ~upan , u maarskoj  ispan , dok ga standardni njema ki jezik uope ne poznaje. OBILJE}JA NJEMA KOGA JEZIKA PRAVA S POVIJESNO  POLITI KOG ASPEKTA Gnther je obilje~ja njema koga jezika prava istra~ivao na korpusu pisanih dokumenata  der Richtersprache und des gerichtlichen Aktenstils i uo io sljedee osobitosti: Uvoenje izraza  seitens , odnosno  von seiten i  davon abgeleitetn Adverbialbildungen auf  seits oder  seitig , ( von seiten des Gerichts, seitens des Gerichts, gerichtsseitig ili  seitens des Klgers oder klgerischerseitens ). (Gnther, 1898, 23) Izostavljanje odreenog lana ispred imenica ( Klger und Beklagter ). U estala uporaba (i tvorba novih) poimeni enih participa i pridjeva ( Angeklagter ). U estala uporaba stranih rije i: ovo je obilje~je izrazito politi ko-socioloakog karaktera jer upuuje na utjecaj ne samo latinskoga jezika nego i francuskoga i engleskoga. Gnther navodi rezultate istra~ivanja tadaanjega njema kog jezika koje je pokazalo da od oko 70 000 stranih rije i koje su bile u uporabi  & die Rechtswissenschaft hat so ziemlich den grssten Anteil geliefert (ibid, 26). Kao primjer este uporabe tuica citira se  Reichsverfassung vom 16. 04. 1871 , posebice lanci 57-68  ber das Reichskriegswesen , iji naslovi glase:  Inspektion der Kontingente durch die Kommandeure ,  Requisitionen, Instruktionen und Rapporte ,  Advancement ,  Service , itd. Posebno su zanimljivi podaci o lekturi zakonskih tekstova od strane jezikoslovaca (Sprachreiniger), koji su mit manchem fremden Ballast energisch aufgerumt, tako da je, primjerice, izraz Kompetenz zamijenjen s Zustndigkeit, Prsident sa Vorsitzende, Originale und Kopien s Urschriften und Abschriften, Kaution sa Sicherheitsleistung, Manifestationseid s Offenbarungseid, Appelation s Berufung, Exekution sa Zwangsvollstreckung, Obduktion und Sektion s Leichenschau und Leichenffnung, itd.(ibid, 27). Preuzimanje latinskih izraza, fraza i sentencija, osobito izraza tzv. Gerichts- und Kanzleistils: loco sigilli, brevi manu, per copiam decreti, sub petito remissionis, in flagranti. Kao primjer pretjerane uporabe latinskoga u sudskim spisima navodi se dopis jednoga njema kog prvostupanjskog suda, u kojemu se tra~i  & in subsidium juris et sum oblatione reciproci, & die anliegende Ediktalcitation loco consueto affigieren zu lassen und selbige affluxo termino cum documento aff. et reflexionis zu remittieren (ibid). Izrazi pretjerane uljudnosti i dodvoravanja u dopisima ni~ih sudskih slu~benika viaima takoer su odraz socijalno-politi kih okolnosti u kojima su pravnici i upravni slu~benici ~ivjeli i radili. To je direktna posljedica centralizirane dr~avne vlasti koja je dekretom namjeatala, imenovala, smjenjivala i premjeatala slu~benike, pa u takvim uvjetima  & schriftlicherweise das Hervortreten eigener Person und der eigenen Meinung nicht angebracht erscheint (ibid, 23), pa se u slu~benim se dopisima umjesto  ich koristilo  wir . Gomilanje imenica i pravnih fraza u viaestruke slo~enice:  Inbrandsetzung ,  Glaubhaftmachung von Tatsachen ,  Zuvielforderung einer Partei ,  Unbrauchbarmachung von Gegenstnden ,  Kraftloserklrung von Urkunden im BGB ,  Zurhaftbringung ,  Inswerksetzung ,  Inklagestandversetzung , itd.(ibid, 41).  Einschachtelung der Satzteile ineinander  ono ato danas odreujemo kao uporabu proairenih atributa. Kao tipi an primjer za viaestruko  proairenje atributa Gnther navodi lanak 174. Zakona o kaznenom postupku (StPO):  die Leistung einer fr die durch das Verfahren ber den Antrag und durch die Untersuchung der Staatskasse oder dem Angeklagten voraussichtlich erwachsenden Kosten (ibid, 43). Umetanje zavisnih re enica jednih u druge ( zerhackter Stil ). Zanimljiv je primjer objave nagrade za obavijest o po initelju koju je krajem 19. stoljea izdao jedan opinski sud iz Hessena, a prema kojoj  & derjenige, der den Thter, der den Pfahl, der an der Brcke, die an dem Wege, der nach Worms fhrt, liegt, steht, umgeworfen hat, anzeigt, eine Belohnung erhalten sollte (ibid, 44). Samovolja u uporabi ortografije u pravnim spisima, osobito kada se radi o tuicama: tako su u uporabi i izraz  Cession i  Zession , odnosno  Konkurs i  Concurse . Posljednja etiri obilje~ja manje su rezultat politi ko-socijalnih utjecaja a viae  pravnih imbenika : pravni koga nastojanja da se ato preciznije, sa ato viae detalja, formuliraju zakonske odredbe i propisi, kako bi se izbjeglo njihovo krivo tuma enje, a istodobno su trebali biti ato sa~etiji i krai. Posljedica su ovih nastojanja gramati ki pogreane formulacije, pridjevske konstrukcije i re enice. Gnther ih je u svom istra~ivanju nazvao:  Verste der Juristensprache gegen die Regeln der Gramatik und Syntax, gegen Satzbildung und Satzstellung, gegen die Lehre von Tempus, koje su leider so zahlreich, dass wir uns () darauf beschrnken mssen, eine kleine Bltenlese aus den besonders schlimmen oder doch besonders hufigen Fllen zusammenzustellen(ibid, 36. ff). To su sljedee konstrukcije, koje emo ilustrirati najzanimljivijim Gntherovim primjerima : Pogreano povezivanje pridjeva i imenice koju obilje~ava ( Verste gegen die Logik ):  die Geschwister des ledernen Handschuhmachers ,  der musikalische Instrumentenmacher ,  der geriebene Farben- und der gerucherte Fischhndler ,  die reitende Artilleriekaserne . Osobito su zanimljivi primjeri iz tadaanjeg Zakona o kaznenom postupku ( StPO, l. 394):  tatschliche Feststellungen , odnosno  tatschliche Behauptungen (danas se koriste izrazi  Tatsachenfeststellungen i  Tatsachenbehauptungen ) i Kaznenog zakonika (StGB, l. 243.):  sachverstndiges Gutachten (Gutachten eines Sachverstndigen) ili  bewaffneter Diebstahl ( Diebstahl, bei dessen Begehung der Tter oder einer der Teilnehmer Waffen bei sich fhrte ). Zanimljivo je da je ovakvo pogreano atribuiranje preuzeto i u hrvatski jezik prava (kao, primjerice,  oru~ana plja ka od  bewaffneter Raub te  zaprije ena kazna , ato je krivo izvedeno iz fraze  mit Strafe bedroht sein - biti zaprijeeno kaznom). Atributna uporaba priloga:  gnzliche oder teilweise Zerstrung einer Sache (StGB, l. 311);  zwangsweise Vorfhrung von Zeugen (StPO, l. 50.). Sklanjanje pridjeva i kada su dio predikata:  Die Entscheidung ist eine unrichtige / eine verkehrte/ eine den Gesetzen widersprechende (ERG in Strafsachen, Band VIII, str. 367). Tendencija stavljanja negacije  nicht na kraj re enice:  Die Verabfolgung von Lebensmitteln fllt, sofern sie zu ein\      D x z | ~ ˾rcWcHhhCJaJmHsHhCJaJmHsHhhCJaJmHsHhb5hpCJaJmHsHhX,CJaJmHsHhb5CJaJmHsHhCJaJmHsHh(hX,6mHsHh(hX,6 hX,6hX,hX,6mHsHhX,hX,6mHsHhX,mHsHhmHsH hSK5\ hX,5\ h5\h B    dhgdp  dh@&gdp dh^gdp$ dh@&a$gdSK$ Qdh]Qa$gdp$ dha$gdp$ Jdh]Ja$gdpP$$     | ~ ~rt!!$ & Fdha$gd$ dha$gdp dh^gdp$ dha$gdp~ VX\~PfR(NRfl.N<bdln$⾲vh;>mHnHsHtHhj8~mHnHsHtHhmHnHsHtHh]"mHnHsHtHhmHnHsHtHhpmHnHsHtHhL mHnHsHtHh]"mHsHhpmHsHhS\mHsHhL mHsHhmHsH h6hX,hX,6,$4Jfnrt !!!!!%%%%%ĴĤāyqi^VqVJVh:~CJaJmHsHh:~mHsHhL h:~mHsHhL mHsHh)tmHsHhmHsH$hS\hS\CJaJmHnHsHtHh)tCJaJmHnHsHtHh!zCJaJmHnHsHtHhLBPCJaJmHnHsHtHhCJaJmHnHsHtHhmHsHh!zmHnHsHtHhmHnHsHtHhmHnHsHtH%v&''','2'''|(()+++++,L,,h--/0z0111 2 22*2,2D2X2Z2\2ʺ}u}u}um}m}e}u]u]u]u]}]u]hmHsHha mHsHh)tmHsHh0/mHsHhmHsHh"$mHnHsHtHhmHnHsHtHh7Y-h5CJaJmHsHh5CJaJmHsHh7Y-h7Y-5CJaJmHsHh7Y-hCJaJmHsHh7Y-h"QCJaJmHsHhL mHsHh:~mHsHh"QmHsH$!'''':;<<rBtBGGJJSSTTbU$ & F dh^`a$gdp dhgdp$ dha$gd}$ dha$gdp\22222222223B333.404N4425@5N55555266j7788889%9&9+9.9:::::;;觟蟱{phEhI.mHsHhmHnHsHtHh;>mHnHsHtHhmHnHsHtHhI.mHsHhI.0JmHsHh'MmHsHhI.hI.CJaJmHsHh"QmHsHhg mHsHh"$mHsHha mHsHhmHsHhmHsHh0/mHsH+;<<<>?N???@@.@R@T@@@ATAAApBrBtBCCCDlDnDDDEEѹѭў{s{s{h`{T`hEh6mHsHhEmHsHhlAhmHsHhmHnHsHtHh"QmHnHsHtHhmHnHsHtHhI.CJaJmHnHsHtH$h'MhCJaJmHnHsHtH EEEE0EHEEEEEE\F^FFFFGGGGGGGGGGGGGGGGGHHHHH H$H&H(H:Hŷѯvkvh'MhCJaJh'MhCJaJmHsHh'MhCJaJh'MhCJaJmHsHh'MmHsHhmHsHh9mHsHhDh5\mHsHhDh\mHsHh5\mHsHhEh6mHsHhmHsHhEmHsHh+mHsH*:H@HDHFHJHLHNHPHRHVHZH\H`HbHfHhHtHxHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHI IIIIIII"I$I(I*I,I.I4I6I@IBIDIFI^I`IbInIpIIIIIIIIIIIIIIIJ JJ J&Jh'MhDCJaJh'MhDCJaJmHsHh'MhCJaJh'MhCJaJmHsHP&J*JBJFJJJLJVJXJ^J`JlJnJpJrJJJJJJJJJJJJJJJJKK"K$K&K(KTKKKKL LL$L(L:LL@LPLTLnLh;>mHsHhhmHsHhhmHsHhhlAhmHsHhmHsHhhmHsHhlAhmHsHh'MhCJaJmHsHhI.CJaJmHsHh'MhCJaJh'MhCJaJmHsH2nLpL|LLLLLLL M MMM$M,M@MBMDMFMLMNMTMVMbMdMlMnMrMtM|M~MMMMMMMMMMMMMMMMMMMMNNNN"N&N,N.N2N4N>NBNHNJNVNXNbNdNhNjNrNtNNNɾɾɾɾɾɾh;>hlAhXumHsHhXuh;>mHsHhmHsHh'MmHsHh"$mHsHhVHV,W.W0WXWX*XXXXXdYfYYYZ"ZLZ[[[6\]^:_;____ ` `ζΪΞΒΒΆΪΒzzzΒznΞnho7mHnHsHtHh mHnHsHtHhVcmHnHsHtHhdmHnHsHtHhmHnHsHtHhmHnHsHtHhmHnHsHtHh5CJmHnHsHtHh5CJmHnHsHtHhmHsH+bUZWWX `Bdfhjmp8r:rV6 ʾvjvj]jj]h6mHnHsHtHh.mHnHsHtHh|`mHnHsHtHhLmHnHsHtHhF'mHnHsHtHhbkwmHnHsHtHh?mHnHsHtHh AQmHnHsHtHhmHnHsHtH"hQh$56mHnHsHtHhQmHnHsHtHh$zKmHnHsHtHhQmHnHsHtH# LV28:vdFjVl&dh۪螏ssghLmHnHsHtHhrvh6mHnHsHtHh.mHnHsHtHhrvhmHnHsHtHhrvmHnHsHtHh.mHnHsHtHhFUmHnHsHtHhLmHnHsHtHhL6mHnHsHtHh6mHnHsHtHhmHnHsHtHh*DmHnHsHtH(:>(,.0tv:dv|.^岣|p|d|d|p|pX|hlmHnHsHtHh c^mHnHsHtHhLmHnHsHtHhmHnHsHtHhrvmHsHhrvhlmHsHhLmHsHhrvhlmHnHsHtHhrvhrvmHnHsHtHhmHnHsHtHhrvmHnHsHtHh.mHnHsHtHhrvhmHnHsHtHhLmHnHsHtH!tx$Nb"$ 2X>f~Xj@Fxfhڶڶڶڶڧڛڛ涛ڃwh+rmHnHsHtHh?mHnHsHtHh.mHnHsHtHh c^mHnHsHtHh5CJmHnHsHtHhq hmHnHsHtHhFUmHnHsHtHhrvmHnHsHtHhmHnHsHtHh:mHnHsHtHh6mHnHsHtH.8: "$&F,.0 dhgdp$ dh@&a$gdp$ dha$gdp$ dh@&a$gdp$ dha$gdpjlHb| J2ɽ}pcTHHhv?;mHnHsHtHhhmHnHsHtHhB$6mHnHsHtHh6mHnHsHtHhh6mHnHsHtHhB$mHnHsHtHhMmHnHsHtHh'?mHnHsHtHhmHnHsHtHh$mHnHsHtHhFUh6mHnHsHtHh+rh+rmHnHsHtHh+rmHnHsHtHhq hmHnHsHtH268:~$& и詸иܑЂvgXgh!h!mHnHsHtHh!h!mHnHsHtHhv?;mHnHsHtHh!hmHnHsHtHh6 mHnHsHtHhhmHnHsHtHhOQchOQcmHnHsHtHhOQcmHnHsHtHh!mHnHsHtHhv?;mHnHsHtHhMmHnHsHtHhmHnHsHtHhB$mHnHsHtH" 46BZ\$BǸ֠֠|paP?!h'?5CJaJmHnHsHtH!h6 5CJaJmHnHsHtHhv?;h9mHnHsHtHhmHnHsHtHhhmHnHsHtHhMmHnHsHtHh^mHnHsHtHhmHnHsHtHh!mHnHsHtHh!hmHnHsHtHhv?;h!mHnHsHtHhv?;mHnHsHtHh!h!mHnHsHtHh!h!mHnHsHtH&(*,DZlX$^`^⭡⡹⡉}}q}}qeqh>omHnHsHtHhbmHnHsHtHh0}mHnHsHtHhv?;mHnHsHtHh6 mHnHsHtHhmHnHsHtHhhmHnHsHtHhmHnHsHtHh^6mHnHsHtHh$h^6mHnHsHtHh^mHnHsHtH!hh5CJaJmHnHsHtH'68DV(Ftv8:&(6fJh2Bx÷h+h6mHnHsHtHh0}mHnHsHtHhhmHnHsHtHhFmHnHsHtHh6 mHnHsHtHh:nmHnHsHtHhmHnHsHtHh6mHnHsHtHhbmHnHsHtHhmHnHsHtH0$:NfV`lv $Bdt$txzrt˿׳׿כ׳ק׏׏׃ww׳׳khb5mHnHsHtHhsZmHnHsHtHhFmHnHsHtHhV(mHnHsHtHhhmHnHsHtHh:nmHnHsHtHhbK1mHnHsHtHhbmHnHsHtHh>omHnHsHtHhmHnHsHtHhlAmHnHsHtHh+hlA6mHnHsHtH*t "$&*$ > J N ~u~m~d\TL\hV(mHsHhmHsHhsZmHsHh6mHsHh(h6h(6mHsHh(h6mHsHh(h(6mHsHhmHsH h'?5CJ\mHnHsHtH h5CJ\mHnHsHtHh(mHnHsHtHh>omHnHsHtHhopmHnHsHtHh:nh6mHnHsHtHhmHnHsHtH "$  $ dh@&a$gdp dh@&gdsZ$ dha$gdp  dh@&gdp$ dha$gdp dhgdp ,   @   |> $dha$gdV$ & F dh^`a$gdV$ & F dh^`a$gdp$ dha$gdpN $ ~        @ L P     > V b f      l p    8<d.:>TXx:P\`(6:@BhVmHsHh3vh6mHsHh3vmHsHh5mHsHhmHsHhsZmHsHhsZh6mHsHJ@PT"bnvPbdf&˶˶ˣ׌ߌhOQch6mHsHh3vhmHsHhgYmHsHhVhmHsHh3vh3v6mHsHh6mHsHh3vh6mHsHh3vmHsHhmHsHhgYh3v6mHsHhgYh6mHsH4R@Btv "J$L$N$P$T$V$Z$\$ p#$^a$ $h^ha$gdb5$ & F dh^`a$gdp$ dha$gdp$ & F dh^`a$gdp&\bf,0Z`d8Rv|&  p r t    ƺƺ』vh0JmHsHjhUmHsHjhUmHsHhOQchOQc6mHsHhOQchmHsHhgYmHsHhOQch6mHsHhOQcmHsHh6mHsHhgYh6mHsHhmHsHh3vmHsHhOQch3v6mHsH.     !!!6"8":"|"~""""#####$B$D$L$N$P$R$V$X$\$^$b$d$h$j$v$x$z$~$$$$зз𜒊|v|vr|v|hv hv0Jjhv0JUh{,jh{,UhPJnH tH hmHnHsHtHjhUmHsHh0JmHsHj hUmHsHjhUmHsHhOQch6mHsHhOQcmHsHhmHsHhVmHsH*\$`$b$f$h$z$|$~$$$$$$ p#h]h&`#$ $$$$$$$hPJnH tH h{,hv hv0Jjhv0JUhirz0JmHnHu,1h. A!"#$%  DyK "www.bbaw.de/sdr/content/beitraegeyK Rhttp://www.bbaw.de/sdr/content/beitraege DyK "www.bbaw.de/sdr/content/beitraegeyK Rhttp://www.bbaw.de/sdr/content/beitraege DyK "www.bbaw.de/sdr/content/beitraegeyK Rhttp://www.bbaw.de/sdr/content/beitraege@@@ NormalCJ_HaJmH sH tH DA@D Default Paragraph FontViV  Table Normal :V 44 la (k(No List NN  Footnote TextCJPJaJmHsHtH@&@@ Footnote ReferenceH*4 @4 Footer  p#.)@!. Page NumberDB@2D Body Text$a$PJmHsHtH6U@A6 Hyperlink >*B*phD@RD Header  p#PJmHsHtHbC@bb Body Text Indent$ ^a$mHnHsHtHRYrR  Document Map-D M OJQJ^JbR@b Body Text Indent 2$ ^a$ 6mHsH{Z!JKLMnopxyz{|}~w qr  !!%%?&@&&',((C-Z/l12)45U6V6W699=(>>?@@@@bHcHK+LLM.NN2PThV-X.X>Z\\```fkgkhkikykkkkkkkkkemfmgmhmmmmmmmmmmmmmmmmmmnnvooBpp?qaqqq#r$r_r`rrSs2t7uu5vv]wwvxwxxxyz{{|{}{~{{{{{{{00000000M0M0M0M0M0M000000000000000 00000000000x0x0x0x0x0x0x0x0x0x0 0x0x0 0x 0x0x0x 0x 0x 0  0 0x 0x 0x 0x 0x 0 x0 080x0x 05x 05x 05x 05x 05x0080x0x0x0x 0x 0x 0x 0x 0x 0x 0x 0  0x0x0x0x0x0x080x0x0x0x0h0x0x0x0x0x0k 00kx0kx0k0kx0kx0k00hm 0hm0x00x00000000000mh 0mx 0mx 0mx 0mx 0mx 0mx 0m 0mx 0mx 0 mx 0 mx0mx0mx0m 0 m 0 m 0 m 0m 0m 0m8 0mx 0mx 0mx 0mx0mx0mx0mx 0m 0mx 0mx0x00@00N@00@00@0@00LN %%%(~ $%\2;E:H&JnLNS `Znxb 2tN & $$BFGHJKLMNOPQSTU !bU \$$CEIR$DWyyy:zrzz{U{w{{XXX !(!!YgdW?{E{C*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter 20. st ProductID!,3?BI  )67OR^ams' 5 x ~        " / 2 3 6 7 D E N O R S \ ] ` a r s v w 4 ? D I J U Y ^ _ e f p q x y     + / 2 3 8 = C D I  "1y~=GLOP]dopGKLSW\befmn=Dksx}IRS[ #$+/AOWZjnr#$4LX]jkw{ "#'(,18CPU_akmv{     ',38<=DEPQadglop{|fn   ! $ % & + / 0 9 : ? @ F L U X Z [ ] a e i k l r t !! ! !!!!! !#!1!2!;!=!G!H!K!M!Y!^!c!h!n!o!p!q!|!}!!!!!!!!!!""8">"?"J"L"U"V"W"X"`"b"o"p"v"""""""""""""""""""""""""# # #######&#(#,#.#8#:#B#C#I#Y#\#]#c#d#i#j#l#m#q#r#|#####################% %%%@&G&&&&&&&&&&' '''''!'"'-'.'@'A'D'F'K'L'P'R'X']'`'a'g'h'k'l't'v'}'~''''''''''''''''''(((((r(}(.)5)))))))))))))))**9*I*J*M*t*x*y*|*}***************+++++ +#+y++++++++++++++,,,,!,,,>,D,I,T,Y,d,h,o,u,,,,,,,,,,,,,,,-- ---"-0-3-6-8-<--------------------------..........................// //////!/"/+/,///4/?/@/B/C/N/Q/U/000000000000011 1 111!1$1(1V1Y1f1i1111111111111111 22222"232427282@2K2Z2^2l2p222222222222:3A3y3|3}333333333333333333333333333333333444444"4U4_444455 5 55555 5-5355585@5D5J5N5O5T5U5Z5\5a5c5h5j5t5z5555555555556%6*616I6Q67788$8384898:8=8>8D8V8\8^8c8d8o8t888888888888888888888888888888889999999 9!9%9&9/9098999?9@9Q9S9W9999:: : :::::::*:+:.:/:7:8:H:P:\:]:o:w::::::::::::::;;(;4;5;C;O;[;\;h;;;;;;;;;;;;<< < <<#<.</<8<<<E<G<J<K<Q<R<Z<_<d<e<i<j<o<t<~<<<<<<<<<<<== =$=b=h=i=p=q=u=================> > >>>>> >Y>\>]>i>j>m>n>r>s>}>>>>>>>>>>>>>>>>>?????+?,?/?0?=?>?C?E?K?L?O?P?R?S?X?Y?\?]?o?p?u?v?????????????????????@@ @@@@@@#@%@(@)@/@0@7@;@>@B@G@H@N@O@Z@[@b@e@h@i@p@r@u@y@~@@@@@@@2D7D%E-EHHHH9IAIBIGIIIUJ\J`JdJJJJJJJ0K3KFKJKKKKKKKKKKKLLL'LlLoLqLuLzLLLLLLLLLLLLMMMMsM~MMMMMMMNNN+NPNTNzNNNNNNNNNNNNOO"O%O&O,O-O5O:ODOEOTOUOZO[OfOgO}OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOPPPPPP"P#P%P&P.P2P?P@PGPHPNPPPSP`PcPdPiPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPQQ Q QQQQ Q(Q)Q1Q4QAQCQJQKQUQVQ^Q_QeQgQpQtQ{Q|QQQQQQQQQQQQQQQQQQR R(R3R6R>RMRQRRRRRRRRRRRRRRR SSSSSSS"S#S'SJSOSYS]ScSgShSmSrSuSvS{S|SSSSSSTTT TTTTT!T$T%T+T,T2T;TATBTETFTMTQTTTWT[T\T`TaTeThTmTuTzT{TTTTTTTTTTTTTT/U2U5U?UGUSUUU`UbUjUoUyUzU}U~UUUUVVVVVVVVVVVVX XX*Xx@xAxFxGxNxSx_xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxyy y yyyyy/y0y8y=yKyyyyyyyyyyyyyyyyyyyzz zzzzzz z#z$z(z)z.z/z7zzzzzzzzzzzzzzzzzz{{{{{{{}{~{~{{{{{{{{{{{{{{{qwv w pr  !!!!!(#W#\#$%%>&@&&&''+(,(((B-C-Y/Z/k1l122(4)455T6W699=='>+>>>??@@@@aHcHKK*L+LLLMM-N.NNN1P2PTTgVhV,X.X=Z>Z\\````ekikxkykkkkkkkdmhmmmmmmmnnnnuovoooApBppp>q?q`qaqqqqq"r$r^r`rrrRsSs1t2t6u7uuu4v5vvv\w]wwwuxwxxxyyzzz{~{~{{{{{{{{{{{{{33Mq''qLL``ikykmmjnnnnpBpppqaqrr=sSst2t u7u v5vvvww{}{~{~{{{{{{{{{{{{{{{}{~{~{{{{{{{{{{{{{txH;U R5?fR_-84B <_$5$>CTCLmMH( DT6 M]Bw!_^X{h uNE^`o(.**^*`o(..0^`0o(...0^`0o(.... pp^p`o( ..... ~ ~ ^~ `o( ......  ` ^ ``o(.......  ` ^ ``o(........ xx^x`o(.........^`o(. ^`hH. SLS^S`LhH. # # ^# `hH.   ^ `hH. L^`LhH. ^`hH. cc^c`hH. 3L3^3`LhH.^`6o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(.hh^h`o(. $ L$ ^$ `LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH. dd^d`hH. 44^4`hH. L^`LhH.^`o(. ^`hH. SLS^S`LhH. # # ^# `hH.   ^ `hH. L^`LhH. ^`hH. cc^c`hH. 3L3^3`LhH.hh^h`o(^`o(.H0H^H`0o(..0^`0o(... ((^(`o( .... dd^d`o( ..... `^``o( ...... D`D^D``o(....... ^`o(........^`o(.^`o(.808^8`0o(..808^8`0o(... ^`o( .... ^`o( ..... `^``o( ...... `^``o(....... pp^p`o(........^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`6o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(.hhhhhhhhhh^h`o(.^`o(..0^`0o(...$ 0$ ^$ `0o(....   ^ `o( ..... ^`o( ...... H`H^H``o(....... d`d^d``o(........ ^`o(.........^`56CJOJPJQJ^JaJ) TT^T`hH. $ L$ ^$ `LhH.   ^ `hH. ^`hH. L^`LhH. dd^d`hH. 44^4`hH. L^`LhH.XX^X`o(ff^f`o(.0^`0o(..0^`0o(... pp^p`o( .... ~ ~ ^~ `o( .....  ` ^ ``o( ......  ` ^ ``o(....... xx^x`o(........\^`\o(.0^`0o(..f0f^f`0o(...^`o(.... dd^d`o( ..... `^``o( ...... ^`o(.......   ^ `o(........   ^ `o(......... DT>C8!_X{hMt M]5?CL_$5 uH;U B _-VuSTdwVPNvXϰ|cV/lJ"KXd֌Ǭn sZA lU++r2)c^6 Q-5!zh 'Mg ]"$"$B$F'F'+{,7Y-I.x/<@0Q'1bK1\ 2o7`;v?;;>'?lAo)tXu3vbkw*ayirz0}j8~:1M0/4tE;:F?!L [hJa sZh/VQmz *Dp9opdrpY (@hpSVc #Cv:~"".HD'!'wCb5+^V(bX,:}zprv/$89<@ 888888 8!8"8#8%8&8'8(8)8*8+9.9/9295969798g9g:g;g<g>V?{PP PPPPPP,P0P2P4P6Pp@P:Px@P>P@PDPHPJPLPNPRPTPVPXPZP\P@PbPdPjPpPrPtP@PxPzP|P~PPUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialG  MS Mincho-3 fg5& zaTahoma"1h2F2Fni?ni?!4?{?{2q@P ?Q'1~Nikola Viskovi, koji je, uz slojevitost uvjetovanu pripadnoau jezika prava razli itim  nacionalnim makrojezicima , pa i varikordicLjubica KordiH          Oh+'0 ,<HTd |   Nikola Viskovi, koji je, uz slojevitost uvjetovanu pripadnou jezika prava razliitim nacionalnim makrojezicima, pa i varikordicNormalLjubica Kordi2Microsoft Word 10.0@@F;CX@F;CXni՜.+,D՜.+,| hp  [Pravni fakultet Osijek??{ Nikola Viskovi, koji je, uz slojevitost uvjetovanu pripadnou jezika prava razliitim nacionalnim makrojezicima, pa i vari Title 8@ _PID_HLINKSA)http://www.bbaw.de/sdr/content/beitraege)http://www.bbaw.de/sdr/content/beitraege)http://www.bbaw.de/sdr/content/beitraege  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~     Root Entry F``XData 1TableWordDocument.ZSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q