Naslov
Morfonologija prezentske paradigme u hrvatskome crkvenoslavenskom jeziku
(The Morphonology of the present tense paradigm in Croatian Church Slavonic)

Autori
Gadžijeva, Sofija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
27.12

Godina
2007

Stranica
350

Mentor
Mihaljević, Milan

Ključne riječi
morfonologija; glagol; hrvatski crkvenoslavenski jezik; prezent
(morphonology; verb; Croatian Church Slavonic; present tense)

Sažetak
Disertacija je posvećena opisu hrvatske crkvenoslavenske morfonologije glagolske osnove u prezentskoj paradigmi. U središtu pozornosti nalazi se opis alternacija u glagolskoj osnovi. Osim toga, u radnji se proučava i opisuje sve ono što je povezano s formalno-morfološkim pitanjima, a posebno pitanja suodnosa prezentske i infinitivne osnove i svih pojedinosti njihova oblikovanja, kao na primjer kolebanja između dva razreda (što obično rezultira uklanjanjem konsonantske alternacije) ili analogijskog izjednačenja osnove prema infinitivnoj ili prema prezentskoj, i time eliminacije vokalskih alternacija - to su sve pitanja formalne morfologije koja su neodvojiva od morfonoloških pitanja. U radnji se opisuje morfonologija prezentske paradigme hrvatskog crkvenoslavenskog jezika se na način definiranja njegovih osobitosti u odnosu na staroslavenski i provedena je usporedba hrvatske crkvenoslavenske glagolske morfonologije prezentske paradigme sa staroslavenskom. Građa za istraživanje temelji se na cjelokupnom korpusu kartoteke Rječnika crkvenoslavenskog jezika hrvatske redakcije koja je izrađena u Staroslavenskom institutu i u kojoj su obuhvaćena 62 spomenika iz razdoblja od XI. do XVII. stoljeća. Za opis morfonologije glagola u prezentu na temelju toga korpusa prikupila sam građu koja sadrži sve glagolske lekseme iz kartoteke Rječnika crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije i lično-brojne prezentske oblike koji su odabrani prema određenim načelima, a u slučaju potrebe i druge oblike iz ukupne glagolske paradigme. Zatim je ta građa bila opisana s obzirom na pojedinačne pojave morfonološke, formalno-morfološke i pravopisno-fonološke naravi. Opis je težio utvrđivanju mogućih otklona od kanonskog sustava i dopuštenih, u kanonu potvrđenih odstupanja od tog sustava (jer staroslavenski spomenici odražavaju određeni razvoj kao i stanje u različitim dijalektima). Ta su odstupanja od cjelokupne složene vremensko-prostorne stvarnosti staroslavenskog jezika zanimljiva neovisno o tome kojeg su kronološkog smjera, tj. da li su to prastaroslavenske pojave ili mlađe pojave koje su se pojavile pod utjecajem hrvatskih govora. Odstupanja su od staroslavenskog kanona zanimljiva i zbog usporedbe sa stanjem u drugim redakcijama koju je moguće provesti nakon prethodnog proučavanja stanja u svakoj redakciji. Jedan je od interesa disertacije pokušati utvrditi jezične karakteristike na morfonološkoj i formalno-morfološkoj razini koje bi poslije mogle poslužiti za izradu kriterija za jezični opis pojedinih spomenika ili skupina spomenika, dakle na osnovi kojih se kasnije može utvrditi što je relevantno na morfonološkoj i formalno-morfološkoj razini za opis tekstova. U načelu svaki element kontrastivnog opisa može postati takav kriterij. U disertaciji su zabilježeni svi oni slučajevi koji nam govore o očuvanju prastaroslavenskog stanja, dakle koji su arhaičnije od stanja potvrđenog u kanonskim tekstovima, i koji mogu nam pomoći kod rekonstrukcije prastaroslavenskog stanja. U uvodnom dijelu rada obrazlaže se tema disertacije, opisuje se korpus i navode se ciljevi israživanja kao i metodologija analize, definiraju se osnovni pojmovi i termini. U središnjem je dijelu rada izložen opis građe redoslijedom razreda, a unutar svakog razreda građa se opisuje prema tipu osnova, tj. suglasnicima na koje završava okrnjena osnova. Prvo poglavlje je posvećeno prvom razredu (temeljne osnove na i), drugo poglavlje drugom razredu (temeljne osnove na ê ), a treće 6. razredu (temeljne osnove na a kojem prethodi tvrdi suglasnik). Ostali razredi nisu toliko važne za opis morfonoloških alternacija jer se najčešće radi o tome da tamo nema morfonoloških alternacija u osnovi. Sve su alternacije u Zaključku opisane izvan veze s razredima već su usustavljene prema tipu alternacije. Poslije tog općeg popisa alternacija navode se podatci o tome koje su promjene u sustavu i sastavu alternacija u odnosu na staroslavenski jezik.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA