Naslov
Može li se beta indeks predložiti za čimbenik rizika za demenciju
(Could beta index be proposed as a risk factor for dementia)

Autori
Jurašić, Miljenka Jelena ; Martinić Popović, Irena ; Morović, Sandra ; Trkanjec, Zlatko ; Šerić, Vesna ; Demarin, Vida

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
4. Kongres hrvatskog društva za ultrazvuk u medicini i biologiji sa međunarodnim sudjelovanjem / - Zagreb, 2008, 36-37

Skup
4. Kongres hrvatskog društva za ultrazvuk u medicini i biologiji sa međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 03.04.2008

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
arterijska krutost; demencija; beta indeks
(arterial stiffnes; dementia; beta index)

Sažetak
Uvod i cilj: Promjene arterijske krutosti ukazuju na promjenjenu arterijsku mehaniku koja onda može biti podlogom nastanka vaskularnih događaja, kao što je to povećana incidencija moždanog udara. Cilj ovog istraživanja bio je istražiti da li je moguće upotrijebiti beta indeks arterijske krutosti za praćenje patomorfoloških vaskularnih promjena kod dementnih bolesnika. Ispitanici i postupci: U istraživanje je bilo uključeno 38 bolesnika s demencijom ; 16 od njih bolovalo je od Alzheimerove bolesti (AD), a 22 od vaskularne demencije (VAD). Bilo je 22 žene i 16 muškaraca, srednje dobi 72, 53 +- 7, 87 godina. Kontrolna skupina ispitanika sastojala se od 33 klinički zdrave osobe (25 žena i 8 muškaraca), prosječne dobi 68, 85 +- 3, 52 godina. Kod ispitanika su zabilježeni čimbenici rizika, a ultrazvučna mjerenja provedena na zajedničkoj karotidnoj arteriji (CCA) uz pomoć ultrazvučnog aparata Aloka ProSound ALPHA 10 s linearnom sondom od 13 MHz. Rezultati: Među bolesnicima bilo je 24 s arterijskom hipertenzijom, 9 je imalo atrijsku fibrilaciju, 3 šećernu bolest, a 18 hiperlipoproteinemiju. U kontrolnoj skupini zabilježena je samo arterijska hipertenzija kao jedini čimbenik rizika kod 15 ispitanika. Prosječni indeks tjelesne težine bio je 26, 14 +- 3, 89 kg/m2, te nije bilo razlike između bolesnika i kontrola. Prosječna vrijednost krvnoga tlaka bila je 135, 58 +- 20, 48 mmHg s 78, 53 +-10, 42 mmHg ; pronađena je značajna razlika u dijastoličkom tlaku bolesnika prema kontrolama. Prosječna debljina intime i medije (IMT) bila je 0, 84 +- 0, 27 mm, a prosječni promjer CCA 8, 63 +- 1, 43 mm (desna CCA), 8, 37 +- 1, 30 mm (lijeva CCA), obje su vrijednosti bile značajno veće kod bolesnika (p< 0, 05). Prosječna vrijednost beta indeksa bila je 10, 71 +- 4, 95 (desna CCA), 11, 56 +-6, 51 (lijeva CCA), te također značajno veća u skupini bolesnika (p< 0, 05). Zaključak: Oba su promjera (sistolički i dijastolički) CCA kao i beta indeks arterijske krutosti bili značajno viših vrijednosti kod dementnih bolesnika. S obzirom na to da su vaskularne promjene bile prisutne i u skupini AD i VAD, parametri puput promjene arterijskog promjera i beta indeks mogli bi se koristiti u svrhu pretraživanja kod zdravih i kasnije u praćenju onih osoba koje pokazuju pad kognitivnih sposobnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA