Pregled bibliografske jedinice broj: 33881
Neka temeljna pitanja organizacije porezne uprave u Hrvatskoj
Neka temeljna pitanja organizacije porezne uprave u Hrvatskoj // Financijska praksa, 22 (1998), 1/2; 142-183 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 33881 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Neka temeljna pitanja organizacije porezne uprave u Hrvatskoj
(Organisation of Tax Administration - Some Basic Issues)
Autori
Koprić, Ivan
Izvornik
Financijska praksa (0350-5669) 22
(1998), 1/2;
142-183
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
porezna uprava ; organizacijska struktura-Hrvatska ; porezi ; zakoni-Hrvatska
(tax administration ; organizational structure-Croatia ; taxes ; legislation-Croatia)
Sažetak
U radu se razmatra nekoliko važnih pitanja povezanih s organizacijskom problematikom porezne službe, imajući u vidu osobito Poreznu upravu Hrvatske. Radi se o funkcijama (poslovima), mjestu u upravnom sustavu i veličini. Pobliže se obrađuje hrvatska porezna služba, a koristi se i dostupna komparativna građa. U uvodu se naglašava da je istraživanje konkretnih upravnih ogranizacija dobra prilika za znanost o javnoj upravi, da provjeri svoje generalizacije fomulirane na temelju prethodnih iskustava. Ono je ujedno i prilika za upravne praktičare, da razultate primijene u svoje praktične svrhe. Osim toga, upozorava se na potrebu da se problematika upravnih organizacija promatra u svjetlu temeljnih vrijednosti suvremene javne uprave, efikasnosti, zakonitosti te demokratskih političkih vrijednosti. Prije utvrđivanja funkcija Porezne uprave Hrvatske općenito su analizirani poslovi državne uprave te namještenički poslovi u hrvatskoj držvnoj upravi. Nakon toga utvrđene su, numerički prikazane i raspravljene funkcije i poslovi Porezne uprave Republike Hrvatske u unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija te Pravilniku o unutarnjem redu Ministarstva financija. Brojčani prikaz funkcija i poslova izvršen je za cjelokupnu poreznu upravu te za sve tri njezine teritorijalne razine, Središnji ured, područne urede i ispostave područnih ureda. Funkcije su raspravljene sa sadržajnog gledišta te s gledišta međusobne usklađenosti propisa kojima su utvrđene. Posebno je upozoreno da se ne radi o utvrđivanju stvarnog radnog opterećenja organizacije, nego samo o utvrđivanju funkcija prema normativnim aktima. Izvršena je usporedba s funkcijama Davčne uprave Republike Slovenije te funkcijama službi za prikupljanje poreza u Velikoj Britaniji. Rasprava o položaju Porezne uprave u upravnom sustavu Hrvatske započeta je prikazom strukture teritorijalnog upravnog sustaa, a osobito sustava državne uprave. Utvrđeno je da je njezin položaj u tom kontekstu obilježen načelima isključivosti u pogledu domaćih državnih poreza, jedinstvenosti, relativne samostalnosti te koordinacije preko Ministarstva financija. Ispitane su aktualne pravne mogućnosti njezinog daljnjeg osamostaljenja. Obrađen je komparativni materijal za niz zemalja (osobito Njemačka, Slovenija, Poljska, Čile), i to u pogledu dva pitanja: ima li porezna služba status samostalnog ministarstva te postoji li samo jedna jedinstvena organizacija za prikupljanje poreza? Data je napomena o problemu privatizacije (dijelova) porezne adiministracije. Veličina Porezne uprave mjerena je brojem zaposlenih i angažiranim financijskim sredstvima, kao i nekim relativnim pokazateljima na temelju broja zaposlenih i utroška sredstava. Izvršena je usporedba njezine veličine s veličinom drugih organizacija u sustavu državne uprave Republike Hrvatske, ali i s poreznom administracijom u nizu drugih zemalja. Nakon iscrpne analize, te tri dimenzije porezne službe razmotrene su s gledišta utjecaja Porezne uprave u upravnom sustavu i zemlji u cjelini, a osobito s gledišta kompatibilnsoti nađenog stanja s tri već navedene osovne (grupe) vrijednosti na kojima počiva suvremena javna uprava. Utvrđeno je da je hrvatska Porezna uprava u visokom stupnju samostalna i vrlo utjecajna upravna organizacija, po sve tri promatrane dimenzije. Osobito je ukazano na okolnost da Porezna uprava prikuplja vrlo velik postotak prihoda drvatskog državnog proračuna te da na taj način nadzire razmjerno velik postotak bruto domaćeg proizvoda. Upozoreno je da se samostalnost i utjecaj porezne službe može iskoristiti u korist građana ili u korist od građana otuđene političke elite. Budući da vrijednosti na kojima je utemeljena i koje usvaja porezna služba mogu biti značajan osiguvarajući mehanizam protiv zloupotrebe njezinog utjecaja, ispitano je kako su i koliko one prisutne kod hrvatske porezne administracije. Prije toga su općenito razmatrane tri osnovne vrijednosti, načini njihova ostvarenja u poreznoj službi te njihova međusobna spojivost. Konstatirano je nekoliko slučajeva neudovoljavanja načelu zakonitosti te je ukazano na nekoliko mogućnosti poboljšanja stanja u pogledu responsivnosti, ali i učinkovitosti. Osobito su s vrijednosnog gledišta raspravljena pitanja samostalnosti, privatizacije te odnosa Porezne uprave s lokalnom samoupravom. Na kraju, u zaključku se upućuje na mogućnosti daljnjeg istraživanja. Ukazano je na druga pitanja zanimljiva s organizacijskog stanovišta, osobito na pitanje interne strukture Porezne uprave i njezinog odnosa s drugim organizacijskim varijablama, kao i na mogućnost empirijskog istraživanja organizacije Porezne uprave Hrvatske.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Pais Bulletin
- Refernativny zhurnal