Naslov
Jezik naš i/ili njihov. Vježba iz poredbene povijesti južnoslavenskih standardizacijskih procesa.
(Language, Ours and/or Theirs: An Essay on the Comparative History of South Slavic Standardization Processes)

Autori
Peti-Stantić, Anita

Izvornik
Jezik naš i/ili njihov. Vježba iz poredbene povijesti južnoslavenskih standardizacijskih procesa

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, rukopis

Godina
2008

Ključne riječi
poredbena povijest; južnoslavenski književni jezici; standardizacija; Slavia romana; Slavia orthodoxa; školstvo; tiskarstvo; ideje
(comparative history; South Slavic languages; standardization; Slavia romana; Slavia orthodoxa; school system; printing; ideas)

Sažetak
Knjiga se bavi jezicima s povijesnoga i sociolingvističkoga stajališta. To znači da se u njoj nastoje otvoriti pitanja koja se tiču mogućnosti razumijevanja standardizacijskih procesa kroz koje su prolazili južnoslavenski jezici tijekom svojih povijesti. Kao primjer su odabrani jezici koji s genetskoga stajališta pripadaju skupini zapadnih južnoslavenskih jezika zato što smatram da je riječ o izuzetno zanimljivoj skupini po više kriterija.Struktura knjige određena je činjenicom da je umnogome riječ o pionirskom radu na području poredbene povijesne standardologije. Zasnovana na pretpostavci da je procesualnost standardizacije i ideja povezanih s njenim ostvarivanjem ono što je dovelo do konačnoga oblikovanja standardnih jezika tijekom 19. stoljeća te da je razumijevanje te procesualnosti u njezinoj punini zadatak svakoga tko želi razumjeti sadašnji trenutak standardnih jezika na južnoslavenskom području, knjiga započinje tumačenjem osnovnih pojmova suvremene lingvistike, sociolingvistike i povijesti.Osnovni je cilj knjige uspostava usporedivog korpusa relevantnih tekstova zato što su oni osnova književnoga jezika. Relevantnima se smatraju oni tekstovi koji su uspostavljali most između govornika vernakulara i književnojezične stilizacije, i to zato što je između takvih djela i govornika vernakulara postojao najmanji nesrazmjer, tako da su takva djela u najvećoj mjeri mogla utjecati na prihvaćanje obilježja književnoga jezika među vrlo širokim slojevima pučanstva. To je vidljivo prije svega u procesu leksičkoga prilagođavanja, proširivanja vernakularnoga leksika za kulturno-civilizacijsku terminologiju koja nije bila samo lokalnoga karaktera (jedan od najdojmljivijih primjera zasigurno su bosanski franjevci čiji je leksik, uz leksik okoline u kojoj stvaraju, u velikoj mjeri isprepleten kulturno-civilizacijskom terminologijom koja više odražava mediteransko-latinsku nadgradnju nego utjecaj Osmanlija koji su pred njihovim pragom).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

Napomena
Monografija je pozitivno recenzirana i u postupku je objavljivanja.

POVEZANOST RADA