Naslov
Boka kotorska u talijanskim geografskim priručnicima XVI.-XVIII. stoljeća
(Boka kotorska in the Italian Geographical Manuals from 16th to 18th Century)

Autori
Pavić, Milorad

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Identitet povijesne i kulturne baštine crnogorskog primorja (knjižica sažetaka) / - Zagreb, 2007, 66-66

Skup
Hrvatsko-crnogorski dodiri/Crnogorsko-hrvatski dodiri: Identitet povijesne i kulturne baštine crnogorskog primorja

Mjesto i datum
Kotor, Crna Gora, 04.10.2007. - 06.10.2007

Vrsta sudjelovanja
Ostalo

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Boka kotorska ; rani novi vijek ; geografski priručnici ; putopisi ; geografsko-statistički opisi ; plovidbeni priručnici
(Boka kotorska ; early modernity ; geographical manuals ; travel logs ; historical geographical descriptions ; naval manuals)

Sažetak
BOKA KOTORSKA U TALIJANSKIM GEOGRAFSKIM PRIRUČNICIMA 16.-18. STOLJEĆA Prostor Boke kotorske zahvaljujući svom geografskom položaju od najranijih je vremena imao veliku važnost na istočnom Jadranu. Njegovo značenje se odražavalo kroz niz čimbenika, ponajprije pomorskog i geostrateškog aspekta. Povoljne maritimne karakteristike čitavog područja Boke za ondašnje uvjete plovidbe, mogućnost kontrole šireg akvatorija, te relativno dobra povezanost s putovima koji su vodili prema zaleđu i unutrašnjosti jugoistočne Europe, samo su neki od njih. Značaj područja uz bokokotorski zaljev, poznatog u rimsko doba pod imenom Sinus Rhizonicus, očuvao se i tijekom kasnijih povijesnih razdoblja. Tijekom ranog novog vijeka o njemu svjedoče brojni geografski priručnici – tiskana geografska djela koja su nesumnjivo u najvećoj mjeri doprinijela obogaćivanju spoznaja u tadašnjoj znanstvenoj javnosti i među čitalačkom publikom. Ona su najvećim dijelom talijanske provenijencije ponajprije zbog interesa i utjecaja Mletačke Republike na Jadranu. Naime, gubeći odranije stečene pozicije na istočnom Mediteranu, Mletačka Republika se od prve polovice 16. st. sve više povlači u Jadran nastojeći ondje kompenzirati svoje gubitke. Na prostoru Boke kotorske tijekom promatranog razdoblja njezini će se interesi sukobljavati s interesima Osmanlija koji su u svojim rukama držali dio bokokotorskog područja sve do Morejskog rata. Otada pa sve do svoje propasti Mletačka Republika će sama gospodariti čitavim prostorom Boke, izuzev uskog jezička Osmanlijskog teritorija između Dubrovačke Republike i Hercegnovskog distrikta. Ovisno o žanrovskoj pripadnosti, u geografskim priručnicima nalazimo različite informacije o prostoru uzetom u razmatranje. Plovidbeni priručnici promatraju taj prostor sa čisto praktičnih gledišta koja se tiču isključivo navigacije. Putopisna izvješća donose impresije autora koji su i sami putovali tim područjem i doživjeli ga na svojstven način. Konačno, tu su i oni priručnici među koje se ubrajaju geografsko-statistički i topografski opisi prostora. Ove potonje krasi veći nivo objektivnosti, premda ni oni nisu lišeni brojnih zabluda nastalih u prvom redu uslijed onodobne iskrivljene percepcije prostora kao rezultat naslijeđa iz ranijih razdoblja. Svaki od ovih priručnika na svoj način oslikava prostor Boke kotorske i donosi brojne zanimljivosti o tom području.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Povijest

Napomena
Sažetak rada izdan u knjižici sažetaka

POVEZANOST RADA