Pregled bibliografske jedinice broj: 337568
Das Gewohnheitsrecht und Gerichtspraxis der Zagreber Gradec (Mitte 13. – Anfang 16. Jhr.)
Das Gewohnheitsrecht und Gerichtspraxis der Zagreber Gradec (Mitte 13. – Anfang 16. Jhr.) // Slovenian Law Review, IV (2007), 1-2; 149-169 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 337568 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Das Gewohnheitsrecht und Gerichtspraxis der Zagreber Gradec (Mitte 13. – Anfang 16. Jhr.)
(Customary Law and Judicial Practice in Gradec of Zagreb (mid 13th-beginning 16th Century))
Autori
Apostolova Maršavelski, Magdalena
Izvornik
Slovenian Law Review (1581-9531) IV
(2007), 1-2;
149-169
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Zagreber Gradec ; Gewohnheitsrecht ; Etnische und Sprachgruppen ; Rezeption des Roemischen Recht ; Sachenrecht
(Gradec of Zagreb ; Customary law ; ethnic and linguistic groups ; reception of Roman law ; law of property)
Sažetak
Podaci sadržani u više stotina sudskih rješidbi i u registriranim promjenama prava na nekretninama kroz kontinuirano razdoblje od oko 150 godina – razdoblje koje obilježava gospodarski i politički procvat grada - zabilježeni u paralelno vođenim dvostrukim godišnjim knjigama o sudskim rješidbama te u obligatnim zapisima stečenih prava na nekretninama, izvorni je materijal koji omogućava uvid u više - manje sve sfere pravnog života grada u naznačenom razdoblju. U konceptu prava vlasništva i ostalih stvarnih prava, u specifičnim značajkama pravnih poslova pravnoga prometa mogu se, osim u koncepciji založnog i u institutima nasljednoga prava koji ostaju zailježeni tipičnim srednjovjekovnim značajkama identificirati nesporni utjecaji recepcije rimskoga prava. Koncept založnoga prava ostaje, naime, posve udaljen od koncepta rimskog i modernog prava. Vjerovniku se je nakon neisplaćenog dospjelog duga i višekratnih opomena dužnikova nekretnina u pravilu « ; statuirala» ; , ali su je dužnik i svi njegovi sukcesori mogli, u praktično neograničenom roku, isplatom dugovane glavnice otkupiti (redimere). Terra pignoratitia tvorila je samostalnu imovinsku masu za razliku od terra emptitia ili hereditaria, premda je vjerovnik i njome mogao raspolagati svim poslovima inter vivos i mortis causa. I instituti nasljednoga prava – limitirana oporučna sloboda, specifični « ; obligatni» ; legati crkvi i oni pias causa imaju tipična formacijska obilježja koja su u izraženoj disonanci sa sve većim liberalizmom u ostalim granama privatnoga prava.
Izvorni jezik
Ger
Znanstvena područja
Pravo
POVEZANOST RADA
Projekti:
066-0662501-2516 - Rimska pravna tradicija i europeizacija hrvatskog privatnog prava (Petrak, Marko, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Pravni fakultet, Zagreb
Profili:
Magdalena Apostolova-Maršavelski
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- HeinOnline