ࡱ> ` |bjbjss .L%L4HHH8<$ ->("666666,,,,,,,$.hE1<,66666<,66Y-%%%6^ 66,%6,%%:*,6+6 (/H!^* , o-0-*R1$16+16+66%66666<,<,%666-6666   d@H BIOLO`KA DOB I RADNA SPOSOBNOST (STARENJE, TJELOVJE}BA I KVALITETA }IVOTA) Zijad Durakovi, Marjeta Miaigoj Durakovi Iz Odjela za medicinsku antropologiju i epidemiologiju Instituta za antropologiju u Zagrebu 1 i Zavoda za kinezioloaku antropologiju Kinezioloakog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu 2 Polazei od mjerljive injenice da starenje organizma zapo inje nakon navraene 30-e godine ~ivota, postavljaju se neka temeljna pitanja civilizacijskog opstanka ovjeka, koja mogu biti slijedea: kako odr~ati radnu sposobnost; kako ~ivjeti kvalitetno i kako smanjiti zdravstvene teakoe? Mjerenje kvalitete ~ivota mo~e se provesti na slijedei na in: analizom subjektivnih simptoma, du~inom kretanja, jednokratnom ukupnom du~inom kretanja, brzinom kretanja i psihi kim stanjem, iz ega se, zbrajanjem bodova, mo~e izra unati ljestvica kvalitete ~ivota (1-15). Neki parametri kvalitete ~ivota navedeni su u tablicama 1. i 2. (16-18): Tablica 1. Parametri kvalitete ~ivota ocijenjeni kretanjem du~ina kretanja jednokratna ukupna brzina kretanja (hod po ravnom) du~ina kretanja viae od 1000 m=4 boda viae od 200 m=4 boda normalna brzina=4 boda 100-1000 m=3 boda 300-2000 m=3 boda smanjena brzina=3 boda 10-100 m=2 boda 30-300 m=2 boda sporo kretanje=2 boda do 10 m=1 bod manje od 30 m=1 bod izrazito sporo kretanje=1 bod 0 m=0 boda mirovanje=0 boda zna enje: 4 boda=odli no; 3 boda=dobro; 2 boda=slabo; 1 bod=loae; 0 bodova=vrlo loae. Tablica 2. Parametri kvalitete ~ivota ocijenjeni somatskim simptomima i psihi kim stanjem somatski simptomi psihi ko stanje zaduha=0-1 bod socijalni kontakt=0-1 bod otoci nogu=0-1 bod mentalna sposobnost=0-1 bod airoke vratne vene=0-1 bod pamenje=0-1 bod hropci na pluima=0-1 bod itanje=0-1 bod kaaalj=0-1 bod gledanje slikovidnice (TV)=0-1 bod mu nina=0-1 bod kuanski poslovi=0-1 bod poveana jetra=0-1 bod poslovi izvan kue=0-1 bod bolovi u trbuhu=0-1 bod nesanica=0-1 bod atetne ne~eljene reakcije na lijekove=0-1 bod zna enje: zna enje: 0 boda=nazo ni simptomi; 7=odli no;5-6=dobro;3-4=slabo;0-2=loae. 1 bod=izostanak simptoma. Ljestvica kvalitete ~ivota stvara se zbrajanjem svih navedenih bodova. Ako fizi ka aktivnost iznosi 7-8 bodova, to je odli no; ako iznosi 5-6 bodova, to je dobro; ako iznosi 3-4 boda, to je slabo; ako iznosi 0-2 boda, to se ocjenjuje loaim. Ako simptomi dobrog osjeanja iznose 9-10 bodova, to je odli no; ako iznose 7-8 bodova, to je dobro; ako iznose 4-6 bodova, to je slabo; ako iznose 0-3 boda, to se ocjenjuje loaim. Ako psihi ko stanje iznosi 6-7 bodova, to je odli no; ako iznosi 4-5 bodova, to je dobro; ako iznosi 2-3 boda, to je slabo; ako iznosi 0-1 bod, to se ocjenjuje loaim. Ako ukupni broj bodova zbrajanjem svih navedenih bodova iznosi 22-25, to je odli no; ako iznosi 16-19, to je dobro; ako iznosi 9-13 bodova, to je slabo; ako iznosi 0-6 bodova, to se ocjenjuje loaim. Kad govorimo o starenju, razlikujemo dva pojma: jedno je primarno starenje, tj. normalno ili fizioloako starenje, a drugo je sekundarno starenje, koje nastaje zbog nazo nosti bolesti. Populacija starijih osoba prili no je heterogena po mnogim parametrima, uklju ujui razli itost po etka i progresije starenja, u kojem tijeku imaju udjela kako genetski imbenici, tako i imbenici okoliaa. Kronoloaka dob i fizioloaka dob sve se viae razlikuju i trebamo te~iti ka ocjeni bioloake dobi, na osnovi fizioloakih, dakle bioloakih i funkcijskih pokazatelja, tj. promjene funkcija pojedinih nutarnjih organa, a na prvom mjestu srca i krvo~ilja, plua i dianih putova kao i bubrega. Velika je razli itost u promjeni funkcijskih sposobnosti starenjem, te promjene ne nastaju simultano i ne zbivaju se podjednakom stopom interindividualno i intraindividualno (1,7,8). Pri tome treba istai da starenje nije bolest i ne mo~e se lije iti lijekovima. Organizam osobe  starije dobi pokazuje niz posebnosti u odnosu prema  mlaoj dobi, koje treba poznavati, kako bi se mogla sagledati sposobnost starijeg organizma na reakcije podra~ajima iz okoliaa. Fizioloako starenje mogli bismo definirati kao pojedina nu sposobnost prilagodbe na uvjete okoline, naj eae izra~ene slijedeim parametrima: izdr~ljivosti, jakosti, fleksibilnosti, koordinacijom i radnim kapacitetom. Fizioloako starenje jest i smanjenje sposobnosti za tjelesnu aktivnost. Funkcija sposobnost organizma ovjeka vrhunac dosti~e u dobi od oko 30 godina, a potom se sposobnosti smanjuju, pri emu treba rei da razli iti organski sustavi smanjuju funkcijsku sposobnost razli itom stopom. Prema fizioloakoj dobi, osobe tzv. starije dobi mogli bismo svrstati glede funkcijskih tjelesnih sposobnosti u slijedee kategorije  mlai stariji : kronoloake dobi 55-75 godina, koji imaju najviau tjelesnu sposobnost 5-7 MET-a (MET=metaboli ka jedinica, tj. 3.5 ml O2 na kg tjelesne mase u jednoj minuti); 2.  stariji stariji koji imaju najviau tjelesnu sposobnost 2-3 MET-a, i 3.  sportski stariji koji neovisno o kronoloakoj dobi posjeduju najviau tjelesnu sposobnost podnoaenja napora 9-10 MET-a (14). Danas se smatra da najmanje 50% promjena koje se pripisuju starenju u populacijama razvijenog svijeta, nisu posljedice starenja, ve su posljedice atrofije zbog neaktivnosti. Starenjem se funkcija krvo~ilnog sustava smanjuje, vrlo esto po stopi smanjenja minutnog volumena za 1% po godini po evai od po etka etvrtog desetljea, udarni volumen se smanjuje za 0.7% po godini, a periferna vaskularna rezistencija se poveava po stopi od 1.2 % po godini. Kardiorespiratorna sposobnost smanjuje se u osoba koje se vrlo aktivno bave tjelovje~bom za samo 1-2%, u onih koji se aktivno bave tjelovje~bom smanjuje se za oko 4%, dok se u onih osoba koje su tjelesno neaktivne, smanjuje za najmanje 8-10% (1,7,8). To se mo~e jednostavno ispitati ultrazvu nom analizom srca i pokusom optereenjem. Forsirani ekspiratorni volumen plua smanjuje se, kao i srednji ekspiracijski protok i najviai kapacitet disanja. Poraste funkcijski rezidualni kapacitet na oko 60%, dok u mlaih to iznosi oko 50%. To se mo~e ispitivati jednostavno tzv. malom spirometrijom, suhim spirometrom sa mijehom (Pulmonor II). Starenjem dogaaju se funkcijske promjene bubrega: glomerularna filtracija smanjuje se za 0.8 ml/min.(normalne vrijednosti za ~ene: 85-135 ml/min, za muakarce 100-150 ml/min, donja granica prihvatljivih vrijednosti:60 ml/min.). Po evai od etvrtog desetljea nadalje, smanjuje se protok krvi kroz bubrege, kao i veli ina bubrega za do jedne treine. To se mo~e ispitati klirensom kreatinina kao odrazom glomerulske filtracije: klirens kreatinina ml/min/1.73m2 = U/S x ml urina/min. x 1.73/A, pri emu 1.73 predstavlja povrainu tijela u m2, A ozna ava povrainu tijela, ocijenjenu prema nomogramima za tjelesnu visinu i masu. Miaino-koatani sustav gotovo da se ravnomjerno smanjuje starenjem kao i neuporabom. Miaina masa se s povisivanjem dobi smanjuje prosje no za 12 kg u muakaraca i za oko 5 kg u ~ena. Funkcijska sposobnost zna ajno se smanjuje napose u ~ena: oko 40% ~ena dobi 55-64 godine ne mogu podii teret od 4.5 kg, to ne mo~e podii 45% ~ena dobi 65-74 godine i 65% ~ena dobi 75-84 godine (1,14,15). Radni kapacitet smanjuje se za 25-30% tijekom starenja, a ozna ava smanjuje sposobnost rada tijekom kojega se koriste velike skupine miaia kroz du~e vrijeme. Najviai primitak kisika nakon 30-e godine (nerijetko ve nakon 25-e) smanjuje se godianje za 0.75-1% (0.40-0.50 ml/kg/min) odn. za 8-10% tijekom svakog desetljea. Nakon 30-e godine ~ivota radni se kapacitet prosje no smanjuje za 25-30%, minutni volumen srca za oko 30%, najviaa frekvencija srca za oko 25%, sistoli ki krvni tlak poraste za 10-40%, dijastoli ki poraste za 5-10%, vitalni kapacitet plua smanjuje se za oko 40-50%, rezidualni volumen plua smanjuje se za 30-50%, bazalni metabolizam se smanjuje za oko 10% (8-12%). Miaina se masa smanjuje za 25-30%, jakost stiska aake smanjuje se za 25-30%, brzina provoenja ~iv anih impulsa smanjuje se prosje no za 10-15%, koatana se masa u ~ena smanjuje za 25-30%, u muakaraca za 15-20%, a bubre~na funkcija za oko 30-50%. Naj eaa bolest danas jest ateroskleroza i njene komplikacije. Valja odmah kazati da je napuateno vjerovanje da je ovjek star onoliko koliko su mu stare krvne ~ile, i da to nije definicija starenja i starosti. Ateroskleroza je bolest, a nije normalna posljedica starenja. Tjelovje~ba mo~e u initi bitan bonus prije enju ateroskleroze tako da se njome mo~e povisiti serumska koncentracija lipoproteina visoke gustoe u krvi, dakle onih koji atite od ateroskleroze (HDL ili  high density lipoproteins ), mo~e se snizi koncentracija lipoproteina niske gustoe, dakle onih koji su opasni za razvoj arteroskleroze (LDL ili  low density lipoproteins i VLDL ili  very low density lipoproteins ), mo~e se dogoditi i tree: da se povise HDL i snize LDL lipoproteini, ali se mo~e dogoditi i etvrto, ato je rjee: da se ne dogodi bitna promjena koncentracija navedenih lipoproteina u serumu ovjeka. Tjelesno vje~banje od samo 30 minuta dovodi do optimalnog koriatenja lipida u radnom miaiju, poveava se aktivnost lipoproteinske lipaze i smanjuje koncentracija triglicerida u serumu. Tijekom treninga zbiva>DLN^ ` b d f h n |  , < > f h j N^bdf6XrHJruw|ҾҾҾҾҾҶҲҾҪҪҦh 3h&VhIhbhIhvh= hrtheheH*h1heh Kh+` hch+`hcCJaJhchcCJaJh*hch<:@Df h bd~2Yd &d P gd 3gd 3 &d P gd<:0z|)GYbdFz(^`0dJ"PRTv\Hj  \ d $!(!h!p!!!!!!T"x""̼hh5hh5hhhvhv5hh(?8?b?n?????@@v@@@̬hBhBH*h)#hchhh+`h+`H*hBh)b1h1Ch<:hbhKhh+`hvh|GZh/hhD3:Z=LNrluFy:<؝ ʟJD4Xxgd}@gd@AABBDB6EJEJGGGGHLLLBNNNO\P^PPPQQQ RSZT8UBUfiiklLlrlllmmmnnnoosuuuudxDyFyLy {F{}́"r̄l¾̺ԶԲԲhuhmh h)#hm*UhiUh+Ih%2hh)b1hchE/hKhbhhhBhBH*hBF se  sagorijevanje slobodnih masnih kiselina, kao ato se dogaa i poveanje broja kapilara skeletnog miaija. Razlozi tome su brojni: poveana je doprema kisika tom podru ju, poveana je povraina koja je potrebna za dopremu slobodnih masnih kiselina miaiju, du~i je kontakt slobodnih masnih kiselina s miaijem: lakae je i jednostavnije odstranjivanje proizvoda mijene tvari. Tjelovje~ba ima i u inak protiv stvaranja tromboza, jer djeluje tako da se stvara tzv. razrjeujua ili dilucijska pseudoanemija, smanjuje se viskoznost krvi, smanjuje se agregabilnost krvi, smanjuje se adhezivnost krvnih elemenata, aktivira se fibrinoliti ki sustav. Tako npr,. u trka a maratona neposredno po utrci mo~e se zabilje~iti porast koncentracija tkivnog plazminogena za ak do 31 puta, ali taj u inak nestaje ve za 3 sata po utrci. `eerna bolest jedna je od naj eaih bolesti civiliziranog ovjeka. U tih bolesnika napose u tzv. starijoj dobi, u serumu su trigliceridi poviaene koncentracije, HDL je sni~en, a VLDL lipoproteini poviaene koncentracije. Umjerena tjelovje~ba poveava mijenu glukoze, poveava osjetljivost na inzulin, povisuje serumsku koncentraciju HDL i smanjuje serumsku koncentraciju triglicerida. I ina e, u mnogim istra~ivanjima u akutnom u inku tjelovje~be smanjuje se serumska koncentracija lipida. Taj u inak je zna ajniji u onih koji se redovito bave tjelovje~bom. Bolji se rezultati posti~u tjelovje~bom koja se provodi nekoliko sati nakon obroka, nego onom koja se provodi ujutro, bez prethodnog obroka. Osobe oba spola koje se bave tjelovje~bom, u odnosu prema onima koji provode  sjedei na in ~ivljenja, imaju ni~u tjelesnu masu, ni~e koncentracije: serumskih triglicerida i VLDL, pa dakle i ni~u opasnost razvoja ateroskleroze. Prema nekim podacima, tjelovje~ba sni~avanjem LDL lipoproteina, dovodi do relativnog porasta HDL. Glede anaerobne tjelovje~be, treba kazati da senjome ne povisuje koncentracija HDL kolesterola u serumu i ne mijenja se koncentracija imbenika opasnosti za nastanak ateroskleroze (1-12). Tjelovje~ba doprinosi primarnoj ili sekundarnoj prevenciji koronarne bolesti srca. Ona omoguuje odr~avanje pa i poveanje dopreme kisika miokardu, smanjuje rad miokarda i njegovu potrebu za kisikom, poveava elektri nu stabilnost miokarda, poveava miokardnu funkciju u mirovanju i submaksimalnom optereenju, poveava istisnu frakciju miokarda, poveava kontraktilnu sposobnost miokarda, smanjuje sistoli ko optereenje. Danas je poviaen krvni tlak naj eaa bolest u civiliziranom svijetu. Brojne se mjere u lije enju provode: promjena na ina ~ivota, promjena navika prehrane, uzimanje lijekova, primjena tjelovje~be. Akutni u inci tjelovje~be su brojni, meu inima porast sistoli kog tlaka, manji porast dijastoli kog tlaka (krvni tlak=minutni volumen x periferna vaskularna rezistencija), aktivira se skeletno miaije, ime poraste vraanje venske krvi u srce, poraste minutni volumen srca, dilatacijom arterija smanjuje se periferna vaskularna rezistencija, iji skupni rezultat mo~e biti sni~enje krvnog tlaka. Po prestanku tjelovje~be krvni tlak mo~e biti ni~i nego prije napora, a taj u inak mo~e trajati satima. No meutim, ako sistoli ki tlak u naporu poraste na vrijednosti iznad 220 mmHg, i/ili dijastoli ki poraste iznad 95 mm Hg, radi se o poviaenom tlaku, tj. poveana je opasnost za razvoj bolesti poviaenog krvnog tlaka u budunosti. Kroni ni u inci tjelovje~be, napose ako se provodi 3x tjedno, esto su vezani za ni~i krvni tlak i ni~u opasnost za razvoj bolesti srca i krvo~ilja. No meutim tjelovje~ba koja se provodi 7 puta tjednom ima minimalni dodatni utjecaj u smislu poboljaanja stanja. U mnogim ispitivanjima kroni ni u inak tjelovje~be prosje no je doveo do sni~enja krvnog tlaka za prosje no 10 mmHg. Preporu uje se vje~banje s udjelom velikih miainih skupina u trajanju od 20-60 minuta, intenziteta 50-85% maksimalnog primitka kisika, , ako nema kontraindikacija (1,7,8). Tjelovje~ba poma~e u reguliranju I stupnja poviaenog krvnog tlaka (vrijednosti sistoli kog tlaka ili S: 140-160 mmHg, dijastoli kog tlaka ili D 90-99 mmHg). U II stupnju poviaena krvnog tlaka (S 160-180, D 100-109 mmHg)treba je koristiti nakon ato se tlak regulira lijekom i ergometrijski ocijeni koji napor dolazi u obzir, u III stupnju poviaenja tlaka (S 180-210, D 110-119 mmHg) treba razmialjati o tjelovje~bi nakon ato se krvni tlak doveo u granice normale ili prihvatljive granice s promjenom na ina ~ivota i primjenom lijekova, a prethodno ergometrijski ocijeniti koliki napor tjelovje~be dolazi u obzir. U bolesti poviaena krvnog tlaka IV stupnja (S viai od 210, D viai od 120 mmHg) tjelovje~ba se ne smije provoditi ! Specifi ni ciljevi tjelovje~be su: odr~anje ili poboljaanje funkcijske sposobnosti organizma ovjeka, prevencija, lije enje i/ili rehabilitacija nekih kroni nih bolesti, koja ako se provodi redovito, odgaa nastanak komplikacija. No meutim, stati ko optereenje (izometri no, npr. dizanje utega) treba izbjegavati, jer mo~e u osoba s poviaenim krvnim tlakom biti izuzetno atetno, zbog toga ato se ne povisuje samo sistoli ki, ve i dijastoli ki tlak- te su vje~be u bolesnika koji boluju od poviaenog tlaka, kontraindicirane! Tjelovje~ba u osoba tzv. starije dobi nesumnjivog je od zdravstvene koristi. U tzv. starijih osoba ona treba biti redovita, u estala (najmanje 2-3 puta tjedno, ipak najbolje svakodnevno), odgovarajueg intenziteta (naj eae umjerenog i/ili modificiranog prema kriterijima fizioloake starosti i stupnja zdravlja odn bolesti), odgovarajueg trajanja (najmanje 15 minuta). Tjelovje~ba u tzv. starijih osoba treba biti prilagoena dobi, spolu, zdravstvenoj i funkcijskoj sposobnosti, prethodnom iskustvu u tjelovje~benim ili sportskim aktivnostima. Posebna je pozornost potreba pri tjelovje~bi u osoba starije dobi koje se nisu ranije bavile tjelovje~bom, a ~ele se njome baviti. Prednost treba dati aktivnostima koje stimuliraju funkcijsko poboljaanje rada srca, krvotoka, disanja-vje~be ope izdr~ljivosti, koje aktiviraju najmanje 1/7 ukupnog skeletnog miaija , aktiviraju oko 50% mogueg krvotoka, traju najmanje 5 minuta, a najbolje ih je provoditi svakodnevno. Vje~be jakosti umjerenog intenziteta i broja ponavljanja, utjecat e na odr~anje miaine mase. Netrenirane osobe uklju ivanje u aktivnost treba zapo eti postupno s obzirom na: trajanje,intenzitet i oblik aktivnosti. Tjelovje~bi uvijek treba prethoditi  zagrijavanje (npr. hodanje) , a aktivnosti zavraiti postupnim smanjivanjem intenziteta. U izboru i intenzitetu tjelovje~be treba moi odgovoriti na slijedea pitanja: da li se osoba starije dobi do tada bavila tjelovje~bom, odn. koliko je bio prekid? Uvijek je aktualna maksima: ovjek je sposoban za tjelovje~bu tako dugo dok je ~iv, a kronoloaka dob ne predstavlja ograni enje. No treba odrediti optereenje i svaki trening dozirati tako da ostane ~elja pojedinca za daljim treningom. Literatura: 1. Durakovi Z i sur. Gerijatrija-Medicina starije dobi, CT-poslovne informacije, Zagreb 2007. 2. Medved R, Durakovi Z, Miaigoj Durakovi M. Kardiovaskularni sustav i sport, Lije  vjesn 1998;120:228-236. 3. Durakovi Z, Miaigoj Durakovi M. Neki aspekti suvremene medicinske dijagnostike u procjeni sposobnosti za tjelesno vje~banje. Medix 2001;35:76-80. 4. Miaigoj-Durakovi M, Durakovi Z. Koronarna bolest srca i tjelovje~ba. Medix 2001;35:81-85. 5. Durakovi Z, Miaigoj-Durakovi M. Suvremena medicinska dijagnostika u procjeni sposobnosti za sportsko-rekreativno vje~banje, Zbornik radova 9. Ljetne akole pedagoga fizi ke kulture Hrvatske, Pore  24-28 lipnja 2000, str.28-33. 6. Durakovi Z, Miaigoj-Durakovi M. Zdravstveni aspekti programiranog optereenja u rekreativnom vje~banju, Sport za sve 2001;27:23-27. 7. Miaigoj Durakovi M. Tjelesno vje~banje i zdravlje. Grafos. Zagreb 1999. 8. Miaigoj Durakovi M. Telesna vadba in zdravje, Fakulteta za aport u Ljubljani i Kineziioloaki fakultet u Zagrebu, 2003. 9. Durakovi Z, Miaigoj Durakovi M, `kavi J. Sudden cardiac death associated woth recreational physical exercise in the elderly. Eur J Geriatrics 2004;6:135-39. 10. Durakovi Z, Miaigoj Durakovi M, Vuori I, `kavi J, Belicza M. Sudden cardiac death due to physical exercise in male competitive athletes: A report of six cases. J Sports Med Phys Fitness 2005;45:532-536. 11. Durakovi Z, Miaigoj Durakovi M, Medved R, `kavi J. Cardiovascular risks during physical exercise-sudden death. Kinesiology 1999;31:68-73. 12. Durakovi Z, Miaigoj Durakovi M, Medved R, `kavi J. Sudden death due to physical exercise in the elderly. Coll Antropol 2002;26:239-243. 13. Shephard RJ. Aging and exercise. Internet society of sports science  HYPERLINK "http://sportsci.org" http://sportsci.org (March 7, 1998). 14. Morse CE, Smith EL. Physical activity programming for older adults, U: Smith EL, Serfass RC ured. Exercise and aging, The scientific basis, Enslow, Hallside, NJ 1981. 15. Exercise does not make heart grow younger.  HYPERLINK "http://www.medicalnewstoday.com" www.medicalnewstoday.com (August 18,2007) 16. Bulbit CJ, Fletcher AE. Measurement of the quality of life in congestive heart failure-influence of drug therapy. Cardiovasc Drugs Ther 1988;2:419-424. 17. Sartorius N. Kvaliteta ~ivota,U: Vrhovac B ured. Interna medicina, Naprijed, Zagreb 1991, str.10-12. 18. Milutinovi S. Kvaliteta ~ivota,U: Vrhovac B ured. Interna medicina, 3. izd., Naklada Ljevak, Zagreb 2003, str.9-12. Rad je dio znanstvenih projekata br. 034-034-2282-2325 i br. 196-0342282-0291 Ministarstva znanosti, obrazovanja i aporta Republike Hrvatske     PAGE  PAGE 1 l&>jhljČΌX$Ď.4HZ^ 6B؝ڝ>Pܞ  "268<LPRȟ̟ҟ h}@PJ hIPJh}@h}@PJh}@hqfh<:hIhuhKh)#hmh.phbM ʠ̠Πܠޠ &(,.<>NRZjv¡ġ̡ΡޡxLRFL6>Zbxz NPRջjh:hnPJUjhnPJU hnPJ h.pPJ hIPJh}@h}@5PJ h}@PJh}@h}@PJGRxzVX 0268<>BDHJVXZ^`lnprtz|ſh10JmHnHu h10Jjh10JUh1jh1Uheh}@ h}@h}@ h}@PJ hUPJjh:hnPJUhI hIPJ hnPJjhnPJUh:hn0JPJ, F046:<@BFHZ\^tvxz|h]hgd1 &`#$gd1gdegd}@,1h/ =!"#$% DyK http://sportsci.orgyK *http://sportsci.org/DyK www.medicalnewstoday.comyK Bhttp://www.medicalnewstoday.com/@@@ NormalCJ_HaJmHsHtH DA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No ListLZ@L }@ Plain TextCJOJQJ^JaJmH sH 6U@6 n Hyperlink >*B*ph4 @4 1Footer  _$.)@!. 1 Page NumberL!z!z!z!z z!z |'p6CL`N`"QR}~34hH2Y Y T l   / C 1 2 3 H=;"#4*.0G9Z;?B BBBxBBCCDSEEFFG'HHJIIJKKLLLLLL!!!!!!!!!!(!!(!!(!!!!!(!!!(!!!!!!!!!!!!!!(!!!!! !!!!! !!!!!!!!! !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!y!"QR}~34hH2Y Y T l   / C 1 2 3 H=;"#4*.0G9Z;?B BBBxBBCCDSEEFFG'HHJIIJKKLLLLLLLLLLLLLLLLLLL00000000000000000000000000000000000000000000 0000000000000000000000000000000000000@0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0!h0h000h00h00G'HHIJLj00j00j000`j00j00  $$$'|"@l R|+.02YZ[d3|,/1\z-I#I7I&JUJnJLXX  '!!R|~0127^`dh,8GIWq12BYhw|}GWYac  /I}  )Cr $ S k l    B C Y 1 3 A B M N d e h i     2 3 S U GK2DLN :[ST GJ i<=BCSTgiT_ ""$$$$%%3%5%_%b%&&&&y((y*z***-..../00114444 5_:b:d:::::Y;];;;>>?.@@AB BBBxByBBBBB#C$CiCjCCCCCCCCCCCCCDD`DbDiDjDpDqDzD{DDDDDDDDDDDDDDDDDDDDD@B@N@P@R@fUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialG  MS Mincho-3 fg?5 z Courier New"qh9&& m &A'm &A'!~4dlLlL 3qHX)? K23TJELOVJE}BA, FIZIOLO`KO STARENJE I KVALITETA }IVOTAzijadzijad  Oh+'0  0< \ h t 4TJELOVJEBA, FIZIOLOKO STARENJE I KVALITETA IVOTAzijadNormalzijad4Microsoft Office Word@@ޅ@fy@m &A՜.+,D՜.+,x4 hp  Institut za antropologiju'lL 4TJELOVJEBA, FIZIOLOKO STARENJE I KVALITETA IVOTA Title$ 8@ _PID_HLINKSA C[!http://www.medicalnewstoday.com/Shttp://sportsci.org/  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]_`abcdeghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F/9/Data ^1Tablef1WordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q