Pregled bibliografske jedinice broj: 336830
Uloga doktorskog studija u razvoju socijalnog rada kao profesije u Hrvatskoj
Uloga doktorskog studija u razvoju socijalnog rada kao profesije u Hrvatskoj // Tretji kongres socialnega dela: Socialno delo za enake možnosti za vse - Knjiga povzetkov. / Debeljak, Barbara ; Urek, Mojca (ur.) (ur.).
Ljubljana: Fakulteta za socijalno delo Univerze u Ljubljani, 2007. (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 336830 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uloga doktorskog studija u razvoju socijalnog rada kao profesije u Hrvatskoj
(The role of Doctoral Study in Social Work Professional Development)
Autori
Ajduković, Marina ; Urbanc, Kristina ; Branica, Vanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Tretji kongres socialnega dela: Socialno delo za enake možnosti za vse - Knjiga povzetkov.
/ Debeljak, Barbara ; Urek, Mojca (ur.) - Ljubljana : Fakulteta za socijalno delo Univerze u Ljubljani, 2007
ISBN
978-961-6569-11-8
Skup
3rd Congress of Social Work in Slovenia
Mjesto i datum
Maribor, Slovenija, 10.10.2007. - 12.10.2007
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
uvjeti i načini stjecanja doktorata; izazovi i pozitivna iskustva u uspostavljanju doktorskog studija iz socijalnog rada
(Terms for doctoral studies; challenges and positive experience in establishing doctoral study of social work)
Sažetak
Uloga doktorskog studija u razvoju socijalnog rada kao profesije u Hrvatskoj Stjecanje doktorata iz socijalnog rada u Hrvatskoj je moguće od 2001. godine kad je uspostavljeno znanstveno polje socijalnih djelatnosti. Trenutno se doktorat iz socijalnog rada može steći na dva načina. Za socijalne radnike koji su magistri znanosti u području društvenih, humanističkih ili edukacijskih znanosti moguća je izrada doktorata "mimo doktorskog studija". Dodatni uvjet je objavljivanje barem jednog znanstvenog rada koji nije vezan uz temu magistarskog rada. Drugi način je vezan uz trogodišnji doktorski studij iz socijalnog rada. Prva i druga generacija poslijediplomanata (upisani 2002. i 2004. godine) upisivala je dvogodišnji magistarski znanstveni studij iz socijalnog rada s mogućnosti prelaska na 5 i 6 semestra doktorskog studija. Uvjet je objavljivanje barem dva znanstvena rada koja nisu vezana uz temu doktorskog rada i odgovarajući prosjek ocjena. Od 2006. godine doktorski studij iz socijalnog rada se upisuje od prve godine. U cjelini. trenutno imamo 14 polaznika doktorskog studija. No već 2007. godine, zbog zahtjeva nadležnih tijela, počinje se razvijati zajednički doktorski studij iz socijalnog rada i socijalne politike. Tijekom doktorskog studija iz socijalnog rada polaznike se osposobljava za samostalni znanstveno-istraživački rad. Osobit naglasak stavlja se na temeljito upoznavanje znanstvene metodologije društvenih znanosti, posebno akcijska i evaluacijska istraživanja, razvoj preventivnih i intervencijskih aktivnosti Posebna pozornost posvećuje se dobroj teorijskoj i vrijednosno- etičkoj utemeljenost područja. Do sada uočeni pozitivni rezultati: • Zahtjev za objavljivanjem znanstvenih radova kao preduvjet za prijavu doktorata je bio dodatni poticaj za istraživanja u području socijalnog rada. • Porastao je interes za kvalitativnu metodologiju i tzv. mix-method pristup među polaznicima studija. • Broj radova koji su upućeni za tiskanje u našim časopisima je sve veći što je dovelo do povećanja (1) kvalitete Ljetopisa socijalnog rada i (2) broja objavljenih radova. Izazovi s kojima smo se suočili u dosadašnjem radu su slijedeći: • Zahtjevi Nacionalne agencije za visoko obrazovanje za sadržajem doktorskih studija su prilagođeni prirodnim znanostima i onima koji su se opredijelili isključivo za znanstvenu karijeru. Postojeći uvjeti su obeshrabrujući za socijalne radnike koji rade u praksi. • Provođenje kvalitetnih istraživanja pretpostavlja odgovarajuće fondove za znanstveno istraživačke projekta. U sustavu znanosti udio koji se izdvaja za društvene znanosti je vrlo mali, a druga tijela kao npr. nadležno ministarstvo za socijalnu skrb ne potiču istraživanja. • Poslodavci su spremniji podržati specijalističko nego doktorsko obrazovanje iz socijalnog rada.
Izvorni jezik
Slv
Znanstvena područja
Socijalne djelatnosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Pravni fakultet, Zagreb