Naslov
Percepcija socijalne nepravde kao prediktor devijantnog ponašanja
(Perception of social injustice as a predictor of deviant behavior)

Autori
Družić Ljubotina, Olja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
7. međunarodni znanstveni skup ; Plava knjiga sažetaka ; Istraživanja u edukacijsko-rehabilitacijskim znanostima / Ferić Šlehan, Martina ; Kranželić, Valentina ; Stošić, Jasmina - Zagreb, 2007, 162-162

Skup
Istraživanja u edukacijsko-rehabilitacijskim znanostima - 7. međunarodni znanstveni skup

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 14.06.2007. - 16.06.2007

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
devijantno ponašanje; percepcija socijalne nepravde; mladi
(deviant behaviour; perception of social injustice; young people)

Sažetak
Ovim istraživanjem željelo se provjeriti u kojoj mjeri percepcija socijalne nepravde može biti prediktorom devijantnog ponašanja. Pritom je polazišna teorija bila teorija društvenih struktura unutar koje autori Judith i Peter Blau zastupaju tezu da osjećaj društvene nepravde može uzrokovati osjećaj relativne deprimiranosti, ljutnje i neprijateljstva koji pak mogu uzrokovati kriminalno ponašanje. Cilj istraživanja bio je utvrditi prediktore devijantnog ponašanja, te kao relativno rijetko uvođen prediktor za pojavu devijantnog ponašanja korišten je prediktor percipirane socijalne nepravde. On je uključivao pet dimenzija, od koji se prve tri odnose na neke aspekte nepravde u društvu (opća nepravda u društvu, neprovođenje zakona od strane države, toleriranje socijalnih devijacija od strane društva), te percepciju nepravde u školi i percepciju nepravde u obitelji. Uz varijablu percepcije socijalne nepravde, kao prediktori korišteno je još šest skupova varijabli: socio-demografske varijable, obiteljski uvjeti i školski uspjeh, vrijednosti, religioznost, utjecaj rata i očekivanja. Provedena je multivarijatna hijerarhijska regresijska analiza pri čemu je korišteno sedam navedenih skupova prediktorskih varijabli, dok je kriterijska varijabla bila devijantno ponašanje. Istraživanjem je obuhvaćeno 1118 srednjoškolaca iz 8 gradova i manjih mjesta u Hrvatskoj. Rezultati hijerarhijske regresijske analize ukazuju da korišteni skup varijabli omogućuje relativno visoku predikciju rezultata na Upitniku devijantnog ponašanja (R = 0, 645 ; p < 0, 001). Svih sedam korištenih skupova varijabli objašnjava 41, 6% varijance u kriteriju (R=0, 645), što se može smatrati zadovoljavajućom prediktivnom valjanošću, pri čemu se kao najznačajniji skup prediktorskih varijabli mogu izdvojiti vrijednosti. Na kraju hijerarhijske regresijske analize uveden skup od 5 varijabli koje se odnose na percipiranu socijalnu nepravdu, te je objasnio je 4, 7% nove varijance, što predstavlja značajan doprinos u objašnjenju devijantnog ponašanja. Najveće pojedinačne korelacije ima dimenzija percipirane nepravde u obitelji (r=0, 284), te percepcija nepravde u školi (r=0, 248). Nisku, ali pojedinačnu značajnu korelaciju ima i dimenzija opaženog toleriranja socijalnih devijacija od strane društva (r=0, 142).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Socijalne djelatnosti

POVEZANOST RADA