Pregled bibliografske jedinice broj: 335909
Osijek i Vukovar u prometnoj povezanosti i njihov utjecaj na gospodarski razvoj (Posebni osvrt na kraj 19. i početak 20. stoljeća)
Osijek i Vukovar u prometnoj povezanosti i njihov utjecaj na gospodarski razvoj (Posebni osvrt na kraj 19. i početak 20. stoljeća) // Koridor Vc kao euroregionalna poveznice na prometnom pravcu Baltik - Srednja Europa - Jadran / Mašek, Anka (ur.).
Osijek: Ekonomski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2006. str. 412-420
CROSBI ID: 335909 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Osijek i Vukovar u prometnoj povezanosti i njihov utjecaj na gospodarski razvoj (Posebni osvrt na kraj 19. i početak 20. stoljeća)
(Osijek and Vukovar in Traffic Connections and their Influence on the Economic Development (A Special Overview on the End of the 19th and the Beginneng of the 20th Century))
Autori
Živaković-Kerže, Zlata
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Koridor Vc kao euroregionalna poveznice na prometnom pravcu Baltik - Srednja Europa - Jadran
Urednik/ci
Mašek, Anka
Izdavač
Ekonomski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Grad
Osijek
Godina
2006
Raspon stranica
412-420
ISBN
978-953-253-025-4
Ključne riječi
Rijeka Drava, Dunav, Osijek, Vukovar, promet, gospodrski razvoj, kraj 19. i početak 20. stoljeća
(River Drava, Danube, Osijek, Vukovar, the traffic, the economic development, of the 19th and the Beginning of the 20th Century)
Sažetak
Dravski i podunavski dio Panonske nizine bio je krajem 19. i početkom 20. stoljeća jedan od prometno najznačajnijih područja istočnog dijela Kraljevine Hrvatske i Slavonije. Zbog povoljnog zemljopisnog položaja u blizini sjeverne i istočne granice te zrakaste prometne povezanosti i ustaljenih trgovačkih veza prema ostaloj Hrvatskoj i prema Ugarskoj, ali i prema Kraljevini Srbiji, Bosni, tj. Osmanskom Carstvu, kao i podunavskim zemljama, Osijek, grad uz desnu obalu Drave, i Vukovar, trgovište smješteno na ušću Vuke uz desnu obalu Dunava, trgovačka su i pretovarna središta za robni i putnički promet. Ta prometna povezanost toga dijela Kraljevine u sklopu općega relativno povoljnijeg gospodarskog razvitka nagodbene Hrvatske u oba je grada snažno utjecala na cjelokupan gospodarski razvoj (trgovine, obrta, industrije, bankarstva). U agrarnom i izvanagrarnom okruženju srednje je građanstvo postupno jačalo, unatoč negativnoj politici vladajućih čimbenika, te potaklo novi polet domaće privrede. Pri tome su se osječka industrija i vukovarsko obrtništvo najviše koristili lokalnim izvorima agrarnih i drugih sirovina što potvrđuju, npr. trgovački mlinovi i pivovare u prehrambenoj industriji koja je i najrazvijenija industrijska djelatnost u Virovitičkoj i Srijemskoj županiji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
POVEZANOST RADA
Projekti:
252-2522632-2629 - Društvena i gospodarska povijest Slavonije od 1699.-1868.: putevi modernizacije (Kerže-Živaković, Zlata, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatski institut za povijest, podružnica Slavonski Brod
Profili:
Zlata Kerže-Živaković
(autor)