Pregled bibliografske jedinice broj: 335660
Društvo I nasilje – kako nasilje postaje prihvatljivo I poželjno?
Društvo I nasilje – kako nasilje postaje prihvatljivo I poželjno? // Psihologija i nasilje u suvremenom društvu. Zbornik radova znanstveno – stručnog skupa Psihologija nasilja i zlostavljanja / Kolesarić, Vladimir (ur.).
Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2007. str. 21-33
CROSBI ID: 335660 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Društvo I nasilje – kako nasilje postaje prihvatljivo I poželjno?
(Society and Violence - How Violence Becomes Acceptable and Desirable)
Autori
Matić, Renato
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Psihologija i nasilje u suvremenom društvu. Zbornik radova znanstveno – stručnog skupa Psihologija nasilja i zlostavljanja
Urednik/ci
Kolesarić, Vladimir
Izdavač
Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Grad
Osijek
Godina
2007
Raspon stranica
21-33
ISBN
978-853-6456-78-9
Ključne riječi
Društvo nasilja, Društvena moć, Posebni interesi, Društvena devijantnost, Posljedice nasilja
(Violent society, Social power, Particural interests, Social deviance, Consequences of violence)
Sažetak
Rad pokušava odgovoriti na pitanje kako se gradi društvo nasilja - društvo u kojemu nasilje vremenom postaje prihvatljivo, poželjno a potom i legitimno društveno djelovanje. Polazi se od pretpostavke da svaki oblik društvenog življenja dopušta određene oblike nasilja, dok se u drugim slučajevima u pravilu uključuje mehanizam socijalne kontrole s različitim stupnjevima društvenih sankcija. Također je izvjesno da svaki oblik društvenosti podrazumijeva postojanje različitih društvenih skupina od kojih neke posjeduju veću koncentraciju društvene moći, te s obzirom na partikularne interese odlučuju na koje će se oblike nasilja primjenjivati mehanizam socijalne kontrole, a kojima će se ostavljati više slobodnog prostora ili se uopće neće definirati kao nasilje. Nadalje se analizira proces stabilizacije nasilja u društvu koji započinje političkim i ekonomskim promjenama, koje u pravilu izazivaju promjene u kulturalnoj sferi što pogoduje različitim stupnjevima anomije. Preraspodjela odnosa društvene moći i interesa usporava mehanizam socijalne kontrole pa se nasilju, kao i drugim oblicima društvene devijantnosti, otvara sve veći socijalni prostor. Primjena nasilja počinje egzistirati kao alternativan put do nametnutog ili izabranog cilja, potom kao poželjan, te konačno kao legitiman model za različite oblike strategijskog djelovanja. Kao bitna pretpostavka koja pomaže neometanom razvoju nasilja u društvu, navodi se neusklađenost znanstvene i stručne javnosti s obzirom na definiciju nasilja i dosljednu primjenu takve definicije neovisno o različitim (političkim, ekonomskim i sl.) interesima i utjecajima. Zbog toga izostaje znanstveno neovisan i kritički pristup fenomenu nasilja, umjesto kojega se uglavnom pasivno i nespremno reagira na različite od medija otkrivene ili politički potaknute « skandalozne» događaje. Zaključno, rad predlaže novi pristup definiciji nasilja naglašavajući kako je posljedica (šteta, bol ili smrt) ona diferentia specifica koja odvaja nasilje od drugih oblika društvenog djelovanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
