Naslov
Upravna znanost
(Public Administration)

Autori
Blažević, Robert

Vrsta obrazovnog materijala
Ostalo (nedefinirano)

Izdavač
Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci/Naklada d.o.o.

Grad
Rijeka

Godina
2007

Stranica
492

ISBN
987-953-6597-65-9

Ključne riječi
upravna znanost; vlast i uprava; ljudi u upravi; vođenje u upravi; sistem; državna uprava RH; lokalna samouprava; građani/državljani i uprava
(system of public administration; government and administration; human resources in public administration; management/leadership in administration; public/state administration in Republic of Croatia; local self-government; people and administration)

Sažetak
Moderna državna uprava s profesionalnim činovničkim aparatom počinje se u zapadnoeuropskim zemljama razvijati tijekom 18. stoljeća u doba tzv. prosvijećenog apsolutizma. Prosvijećeni apsolutizam označuje apsolutnu vladarevu vlast koji provodi reforme u duhu prosvjetiteljstva. Riječ 'uprava' znači dvije stvari. Prvo, određeni tip organizacije (npr. uprava grada) ; drugo, djelatnost – upravljanje (npr. uprava vanjskih poslova). U potonjem slučaju riječ je o nazivu za djelatnost povezivanja svih poslova što ih neka država obavlja da bi održavala kontakte s drugim subjektima međunarodnog prava. Dakle, razlikujemo organizacijski i funkcionalni pojam uprave. Prve ideje o organizaciji i upravljanju mogu se nći u vrijeme babilonske države i faraonskog Egipta. Grci su, međutim, bili narod koji je među, tzv. starim narodima dao najznačajniji doprinos razvoju misli o organizaciji i upravljanju. U starom vijeku i tijekom narednih stoljeća ipak nije postojao teorijski model organizacije. O njemu se može govoriti tek u vrijeme ubrzanog procesa industrijalizacije krajem 19. i početkom 20. stoljeća kada je započela era &laquo ; ; ; ; ; scietific managementa&raquo ; ; ; ; ; . Može se identificirati sedam istraživačkih pravaca teorije organizacije: mehanicistički pravac, teorija organizacijskog konflikta i moći, decizionistički ptavac/teorija odlučivanja, interesno-politički pravac, teorija otvorenog sistema, kibernetski pravac i teorija samoreferentnih i autopoietskih sistema. U tematiziranju problema uprave autor polazi od temeljnih postavki opće/generalne teorije sistema. Sistem je cjelina sastavljena od dijelova ili elemenata. Odnosno, entitet odijeljen od okoline. Upravni sistem čini skup upravnih organizacija koje su međusobno povezane. Upravne organizacije su elementi upravnog sistema. Upravne sisteme se dijeli na teritorijalne, funkcionalne i asocijativne. Podjela je rezultat povijesnog razvoja upravljanja javnim poslovima u ljudskim društvima kroz sljedeće etape: asocijativnu, teritorijalnu i funkcionalnu. Teritorijalni sistemi imaju ključno značenje u svim zemljama te je stoga njima u knjizi posvećena najveća pozornost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Politologija

POVEZANOST RADA