Naslov
Intelektualni život bolskih dominikanaca u 16. stoljeću
(The Intellectual Life of Dominican Friars in Bol in the 16th Century)

Autori
Šanjek, Franjo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Brački zbornik, broj 22

Urednik/ci
Šimunović, Ivo

Izdavač
Naklada Bošković

Grad
Split

Godina
2007

Raspon stranica
155-166

ISBN
978-953-263-045-9

Ključne riječi
dominikanci, Bol, otok Brač, 16. stoljeće, knjižnice, škole
(Dominicans, Bol, Island of Brac, 16th century, libraries, schools)

Sažetak
Iako nisu bili “ sveučilišni kler” , prvi se dominikanci intelektualno organiziraju prema školskom sustavu kojega su mnogi od njih poznavali još prije ulaska u Red braće propovjednika. Sam samostanski život je na neki način osmišljen u funkciji studija. Studij postaje jedan od temeljnih elemenata redovničkog opsluživanja. Vizitatori koje provincijalne skupštine šalju da se uvjere o stanju pojedinih samostana, moraju najprije odgovoriti na tri pitanja: “ Žive li braća u miru, jesu li revni u studiju i gorljivi u propovijedanju?” Dominikanac nije dobar redovnik ako nije čovjek studija. Bologna je prijestolnica ‘ dvaju prava’ , civilnog i crkvenog, i to ugledno središte prava odigrat će važnu ulogu u času oblikovanja dominikanskih istitucija. Od Bologne, u kojoj utemeljitelj Reda braće propovjednika susreće uglednog profesora prava i teologije Pavla Dalmatinca, kasnijeg organizatora samostana u našim krajevima, značajniji je Pariz. Priznat kao zajednica (universitas) profesora i studenata (1215.), Pariz je srednjovjekovno studijsko središte par excellence, gdje se postizala licentia ubique docendi, koja je davala mogućnost poučavanja u cijelom kršćanskom svijetu, što se u ono vrijeme smatralo izuzetnom povlasticom. Početkom druge polovice 15. stoljeća dominikanci se nastanjuju na poluotočiću Glavici u Bolu na Braču. Bolska zajednica vrlo pozitivno prosvjetiteljski djeluje na stanovnike mjesta i otoka Brača. Zamisao Ivana Stojkovića, uglednog profesora Pariškog sveučilišta, o osnutku prvog hrvatskog sveučilišta u Dubrovniku (1424.) formalno se počinje ostvarivati 1495. u Zadru preustrojem dominikanskog provincijalnog studija u generalni studij sa sveučilišnim pravila i povlasticama. Prvu doktorsku diplomu na najstarijem hrvatskom sveučilištu postigao je Luka Polovinić, u hrvatskoj književnosti poznat kao fra Luka Bračanin, kojemu Universitas Jadertina u rujnu 1564. podjeljuje akademski naslov magistra ili doktora teoloških znanosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija, Filologija, Povijest

POVEZANOST RADA