Naslov
Geografska obilježja i njihova funkcionalna povezanost s toponimima otoka Ugljana
(Geographical Names - Their Functional Connection With the Toponymy of Ugljan Island)

Autori
Faričić, Josip ; Magaš, Damir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Toponimija otoka Ugljana

Urednik/ci
Skračić, Vladimir

Izdavač
Centar za jadranska onomastička istraživanja Sveučilišta u Zadru

Grad
Zadar

Godina
2007

Raspon stranica
5-45

ISBN
978-953-7237-27-1

Ključne riječi
Otok Ugljan, geografska imena, toponimija
(Ugljan Island, geographical names, toponymy)

Sažetak
Otok Ugljan najnaseljeniji je (izuzev Paga) i jedan od najvećih otoka zadarske otočne skupine. Osobiti društveno-gospodarski razvoj tijekom prošlosti ovisio je o fizičko-geografskim obilježjima te tisućljetnom djelovanju čovjeka. Na razvitak otoka presudnu je ulogu imala blizina grada Zadra. Veze s jednim od vodećih urbanih središta hrvatskog Jadrana prožimale su prošlost otoka sve do najnovijeg doba kada cijeli otok postaje njegova prigradska zona. Prirodne su posebnosti otoka njegova geološka građa (dolomitna sjeveroistočna i vapnenačka jugozapadna zona), geomorfološka obilježja (fluviokrško i derazijsko modeliranje karbonatne osnove, razlike u raščlanjenosti reljefa, oskudnost tla i sl.), klimavegetacijska obilježja (nepovoljan raspored padalina, jaki maritimni utjecaji u temperaturi zraka, specifična eumediteranska vegatcija) te hidrogeografske značajke (nedostatak tekućih voda, problemi vodoopskrbe, velika kakvoća morske vode ugljanskog akvatorija). Čovjek je na tom prostoru već od prapovijesti živio i radio, nastojeći prilagoditi prirodno okružje svojim potrebama. Međutim, prirodno je okružje utjecalo povratno na njegov razvoj, utječući na oblikovanje posebne otočne kulture življenja. Djelatnosti čovjeka bile su najprije svedene na osiguravanje prehrane i stanovanja. Otuda proizlazi važnost poljoprivrede i sitnog obrta. Otočanima je otok tijekom društveno-gospodarskog razvoja postao pretijesan pa se počinju baviti pomorstvom, a to je znatno utjecalo na stvaranje veza s najbližim kopnom i susjednim otocima. Taj prastari suživot čovjeka s otokom, osvjedočen brojnom toponimijom, u novije vrijeme poprima drugačije značenje. Suvremeni socio-ekonomski procesi utječu na znatnu transforaciju geografskog prostora otoka Ugljana, što će se, po svoj prilici, odraziti i na promjene, odnosno isčezavanje velikog dijela geografskih imena iz jezične komunikacije (budućih) otočana. Jaki procesi degrarizacije utječu na iseljavanje stanovništva s otoka, osobito onoga mlađe dobi, pa slabi otočna demografska baza. To ima dugoročne nepovoljne učinke na svekoliki razvitak otoka, pa i na sam izgled otoka. Problemu revitalizacije otoka treba stoga pristupiti smisleno, prije svega s upoznavanjem sa svim prirodnim resursima i društveno-gospodarskim mogućnostima otoka, poznavajući uz to značajke povijesno-zemljopisnog razvoja i nadasve sve važne satsvnice kulturne baštine kojoj, na poseban način, pripadaju geografska imena. Stimulirajuće mjere za razvoj otoka, uz rješavanje općih problema infrastrukture (vodoopskrba, prometne veze, čitava mreža uslužnih djelatnosti, zdravstvo i dr.) trebaju se temeljiti na otočnim posebnostima. Prednost je otoka Ugljana u odnosu na ostale zadarske otoke blizina kopna (zapravo blizina Zadra) pa on ima iznimne mogućnosti u sklopu razvitka užega zadarskog urbanog sustava. Budući bi se razvitak svakako trebao temeljiti na komplementarnom otočnom gospodarstvu, prije svega na razvoju turizma, ugostiteljstva, poljodjelstva, trgovine, prometa, ribarstva i sitnoga zanatstva. S time bi se pokrenule tradicionalne aktivnosti na otoku (poljoprivreda, ribarstvo, sitni obrti) koje su stanovništvu bliske, s financijski učinkovitim djelatnostima (turizam, trgovina). Oživljavanjem gospodarstva, poticanim od lokalnih i državnih tijela uprave, barem će se dijelom zaustaviti proces iseljavanja s otoka. U moderno vrijeme informatizacije i razvoja telekominikacija (internet i sl.) smanjuje se osjećaj izoliranosti i društvene nazadnosti (učmalosti), koji je temeljni psihološki razlog iseljavanja mlađeg stanovništva. Na otoku stoga treba poticati programe za mlade (kino, klubovi, čitaonice, amaterska športska društva i sl.). Navedene i slične mjere uz bogatu geografsku osnovu prostora zaista imaju što ponuditi stanovništvu otoka Ugljana. Geografsko i toponomastičko bi proučavanje hrvatskih otoka, čiji je otok Ugljan tek jedan primjer, u tom smislu, trebalo ukazati na geografsku osnovu razvitka i poticati na promptno djelovanje relevantnih čimbenika za opću dobrobit otoka, a s time i cijelog državnog postora.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija

Napomena
Knjiga ima zajednički sažetak za sve radove na pet europskih jezika: engleskom, francuskom, talijanskom, španjolskom i katalonskom.

POVEZANOST RADA