Naslov
Sekundarna prevencija u obiteljskoj medicini
(Secondary prevention in family medicine)

Autori
Bergman Marković, Biserka ; Kern, Josipa ; Katić, Milica ; Vrdoljak, Davorka ; Kranjčević, Ksenija ; Cerovečki-Nekić, Venija ; Petriček, Goranka ; Ožvačić, Zlata ; Vučak, Jasna ; Lalić Ivezić, Dragica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Kardiovaskularno zdravlje - javnozdravstveni aspekti sekundarne prevencije i rehabilitacije / Vuletić, Silvije ; Kern, Josipa ; Heim, Inge ; Strnad, Marija - Zagreb : Medicinska naklada, 2007, 6-6

Skup
Kardiovaskularno zdravlje - javnozdravstveni aspekti sekundarne prevencije i rehabilitacije

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 30.11.2007

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
kardiovaskularno zdravlje; sekundarna prevencija; obiteljska medicina
(cariovascular health; secondary prevention; family medicine)

Sažetak
Sekundarna prevencija u obiteljskoj medicini promatrana je kroz analizu upućivanja na specijalističko konzilijarne preglede (SKZ) i dijagnostičku obradu (DO). Analizirane su sva upućivanja u rujnu 2007. godine u šest ordinacija specijalista obiteljske medicine. U kontinentalnoj Hrvatskoj su bile uključene tri gradske ordinacije Zagreba te jedna seoska u Novskoj, a u priobalju jedna gradska u Splitu i jedna seoska u Sukošanu . Promatrana su upućivanja prema spolu, dobi pacijenta, dijagnozi (MKB), postavljanju indikacije za DO, i za SKZ (pacijent, isključivo liječnik obiteljske medicine (LOM), specijalista, i zajedničkom odlukom LOM i specijalista). Određena je subjektivna procjena doprinosa DO i mišljenja specijaliste u postavljanju dijagnoze, liječenju i kontinuiranom praćenju pacijenata. Doprinos je valoriziran skalom od „ izrazito velika“ , „ velika“ , „ neodređena“ , „ mala“ i „ beznačajna“ korist. Analizirani su prvi i kontrolni pregledi, razlika između grada i sela kao i između kontinentalne regije i priobalja. Analizom odnosa tko postavlja indikaciju za DO i procjenom njenog doprinosa, ako su indikaciju postavljali sami „ LOM“ , „ LOM u suglasju sa specijalistima“ ili sami „ specijalisti“ , doprinos je bio veliki. Ako je indikaciju postavio „ pacijent“ doprinos je bio mali. Doprinos u ovisnosti o tome tko je postavio indikaciju bili su podjednako ocijenjeni u gradu, selu i kontinentalnom dijelu, dok je u priobalju doprinos u skrbi kada je indikaciju postavio specijalista bio neodređen. Za većinu vrsta DO doprinos je u gradu ocijenjen velikim, osim za magnetsku rezonanciju (MR) čiji je doprinos ocijenjen neodređenim (zastupljena sa 0, 84%). DO na selu je bila dva puta manja nego u gradu, neke pretrage u tom periodu nisu rađene, a doprinos ergometrije je bio ocijenjen, podjednako, kao veliki i neodređeni. Doprinos holtera i spirometrije ocijenjeni su kao neodređeni. Doprinos DO u kontinentalnom dijelu je bio ocijenjen kao velik za sve pretrage osim ergometrije. Doprinos ergometrije je bio podjednako neodređen i velik. Doprinos holter bio je ocijenjen neodređenim, a druge oftalmološke pretrage pokazale su se s malim doprinosom. U priobalju su CT, MR, EEG, ergometrija i druge oftalmološke pretrage imali neodređen. Ostale DO pokazale su veliki doprinos u kontinuiranoj skrbi. Prvi pregledi u SKZ iskazuju veliki doprinos kontinuiranom praćenju pacijenata kako u gradu i na selu tako i prema regijama (kontinentalnoj regiji, i priobalju). Kontrolni pregledi su ocijenjeni skoro podjednako (s velikim, beznačajnim i sa malim doprinosom) u gradu, kontinentalnoj regiji i priobalju, a na selu sa malim doprinosom u kontinuiranoj skrbi pacijenta. Analizom upućivanja na DO i SKZ moguće je procijeniti doprinos upućivanja na postavljanje dijagnoze i kvalitetu praćenja bolesnika. Korištenje DO i SKZ znatno je uvjetovano dostupnošću, što potvrđuje rezultat našeg istraživanja o manjem korištenju DO i SKZ u seoskim ordinacijama obiteljske medicine Prema rezultatima ovog istraživanja najveći doprinos u skrbi bolesnika postiže se upućivanjem koje zajednički indiciraju liječnik obiteljske medicine i specijalist konzultant.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA