Pregled bibliografske jedinice broj: 334685
Naselje morske cvjetnice Posidonia oceanica (L.) Delile u uvali Rukavac, otok Vis
Naselje morske cvjetnice Posidonia oceanica (L.) Delile u uvali Rukavac, otok Vis, 2008., diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 334685 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Naselje morske cvjetnice Posidonia oceanica (L.) Delile u uvali Rukavac, otok Vis
(Meadow of marine phanerogam Posidonia oceanica (L.) Delile in Rukavac cove, Vis Island)
Autori
Obarčanin, Andrea
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
30.03
Godina
2008
Stranica
51 str. + Prilog LXXIX
Mentor
Bakran-Petricioli, Tatjana
Ključne riječi
Posidonia oceanica; biometrija; lepidokronološka analiza; primarna produkcija
(Posidonia oceanica; biometry; lepidochronology; primary production)
Sažetak
Naselja morske cvjetnice Posidonia oceanica (L.) Delile su područja velike bioraznolikosti Jadranskog mora. Ona su jedan od najvećih primarnih proizvođača infralitoralne stepenice, sudjeluju u regulaciji količine CO2 u moru, stabiliziraju sediment, povećavaju prozirnost mora zarobljavajući suspendirane čestice listovima i rizomima te sprečavaju eroziju obale. Ugrožavaju ih ljudske aktivnosti u obalnom području. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi osnovna obilježja naselja posidonije u uvali Rukavac na otoku Visu. Uzorci posidonije sakupljeni su u uvali Rukavac u listopadu 2005. te travnju i kolovozu 2006. godine. Sakupljeno je oko 30 izdanaka na dubinama 5, 15, 20, 32 i 34 m. Određena je gustoća naselja prebrojavanjem izdanaka in situ unutar kvadrata površine 40x40 cm. Zabilježene su gornja i donja granica rasprostiranja naselja te je izmjeren intenzitet svjetlosti na 5, 15 i 34 m dubine. Na sakupljenim uzorcima napravljene su biometrija i lepidokronološka analiza te procjena biomase i primarne produkcije. Ukupno je obrađeno 159 izdanaka. Unutar istraživanog naselja uočene su razlike osnovnih obilježja s obzirom na dubinu. Gustoća naselja se smanjuje s dubinom od 384 izdanaka/ m2 na 5 m dubine do 54 izdanaka/m2 na 32 m dubine. Najveća vrijednost indeksa lisne površine iznosi 21120 cm2/m2 na 20 m dubine, a najmanja 5743 cm2/m2 na 32 m dubine. Vrijednost koeficijenta A raste porastom dubine od 0, 25% na 5 m do 14, 63% na 32 m dubine. Biomasa po izdanku se smanjuje s dubinom od 0, 35 g suhe mase na 5 m do 0, 19 g suhe mase na 32 m dubine, kao i biomasa po m2 koja se mijenja od 133 g suhe mase na 5 m dubine do 10 g na 32 m dubine. Procijenjena primarna produkcija se smanjuje porastom dubine po izdanku (od 2, 7 g suhe mase na 15 m dubine do 0, 4 g suhe mase na 32 m dubine) i po m2 (od 957, 7 g suhe mase/m2 na 5 m dubine do 24, 2 g suhe mase/m2 na 32 m dubine). Primarna produkcija u istraživanom naselju po izdanku je veća od prosjeka za Sredozemno more dok je primarna produkcija po m2 manja od prosjeka samo na 32 m dubine. Utvrđene razlike na različitim dubinama u uvali Rukavac mogu se objasniti smanjenjem intenziteta svjetlosti porastom dubine.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
119-0362975-1226 - Istraživanje ugroženih staništa morem preplavljenog krša u obalnom moru Hrvatske (Bakran-Petricioli, Tatjana, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Profili:
Tatjana Bakran-Petricioli
(mentor)