Naslov
Virovitica-Đota

Autori
Ložnjak Dizdar, Daria

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo

Knjiga
Zapadna virovitička obilaznica, Zaštitna arheološka istraživanja 2005./2006. godine

Urednik/ci
Sabolić, Dubravka

Izdavač
Gradski muzej Virovitica

Grad
Virovitica

Godina
2007

Raspon stranica
61-66

ISBN
978-953-976-249-8

Ključne riječi
Virovitica, Đota, naselje, keramika, kasno brončano doba, starije željezno doba, rani srednji vijek
(Virovitica - Đota, settlement, pottery, Late Bronze Age, Early Iron Age, Early Middle Ages)

Sažetak
Zaštitnim arheološkim istraživanjem na položaju Virovitica - Đota dobiveni su dragocjeni podatci o stariježeljeznodobnom i ranosrednjovjekovnom naselju koji se isprepliću u svojoj vodoravnoj stratigrafiji. O obitavanju ljudi u ranom brončanom dobu na ovom nalazištu svjedoči jama koja je analizom radioaktivnog ugljika datirana u 23. st. pr. Kr. Brojni su nalazi i cijepanih kamenih alatki (nedovršena strelica, sječivo, grebalo i dosta odbojaka) koji svjedoče o izradi kamenog oruđa u samom naselju u praskozorju brončanog doba. Najbrojniji su nalazi ulomaka keramičkih posuda iz kasnog brončanog doba. Oni svjedoče o svakodnevnoj aktivnosti kasnobrončanodobnih ljudi. Ognjište i jame otkrivene u istraživanjima 2005. godine na lokalitetu Đota datirane su 14C analizama ugljena pronađenih u njima, u 7. i 6. st. pr. Kr. (703-541BC). Otkriveni dio infrastrukture s pokretnim arheološkim nalazima (žrvnjevi, pršljeni) svjedoči o svakodnevnom životu i privredi stariježeljeznodobnih stanovnika. Uz dvije jame koje su bile zapunjene brojnim ulomcima ranosrednjovjekovne keramike uz mnoštovo ugljena kojim su one datirane u 10./11. st. (976-1040 AD), dok je jedan poluukopani objekt, vjerojatno gospodarske namjene, koji je imao nadzemnu drvenu konstrukciju čiji su ostaci pronađeni u vidu pougljenih drvenih greda prema kojima je datiran u 7. st (597-663 AD). Osim podataka o izgledu sjevernog ruba obaju naselja, vrlo su važni podatci o samom njihovom datiranju na osnovi tipološko-kronološke analize pokretne arheološke građe, jer se radi o razdobljima iz kojih su vrlo rijetki podatci upravo o naseljima, infrastrukturi i načinu života. Ove spoznaje svakako će obogatiti i arheološku sliku virovitičkog kraja, tim više što se radi o naselju koje je egzistiralo kroz nekoliko razdoblja. Podatci o naseljenosti ovog kraja u ranom brončanom i starijem željeznom dobu su izuzetno rijetki, dok je zabilježeno naselje virovitičke grupe kulture polja sa žarama samo nekoliko kilometara udaljeno od samog eponimnog lokaliteta Virovitica-Ciglana. Ranosrednjovjekovno naselje uklapa se u rasprostranjenu mrežu ranosrednjovjekovnih lokaliteta na prostoru srednje Podravine, što sve zajedno obogaćuje prošlost virovitičkog kraja bit će dopunjena s nekoliko novih kockica u svom bogatom mozaiku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA