Naslov
Biološka sanacija površinskih kopova i deponija prilikom izgradnje autocesta u Hrvatskoj
(Biological sanation of excavations and dumps during the construction of highways in Croatia)

Autori
Perić, Sanja ; Topić, Vlado ; Orešković, Željko ; Maradin, Romana

Izvornik
Šumarski list (0373-1332) CXXIX (2005), Posebni broj; 120-132

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
biološka sanacija ; autoceate ; vrste sadnica ; način sadnje ; pošumljavanje ; erozija
(biological sanation ; highway ; seedling types ; planting method ; afforestatio ; erosion)

Sažetak
Ovaj rad razmatra problematiku biološke sanacije površinskih kopova i deponija na dionici autoceste Maslenica-Zadar 1. Posljednih nekoliko godina velika pozornost posvećena je prostornom planiranju trasa autocesta. Nažalost, uz njihovu izgradnju usko je povezano i narušavanje stabilnosti ekosustava kroz koji prolaze, te s ekološkog stajališta izgradnja autocesta predstavlja važan problem. Kod odabira trasa autocesta vodi se briga o minimalnom narušavanju prirode. Bez obzira na te činjenice, dolazi do izmjene krajolika koji nakon određenih zahvata u prostoru treba ponovno poprimiti svoje krajobrazne, ekološke i estetske funkcije. Istraživanja su provedena na lokacijama Rovanjska (oko 300 m južnije od istoimenog naselja i Velebitskog kanala u podnožju Velebita) i Posedarje koja se nalazi uz samu autocestu Split-Zagreb, s njezine južne strane. Teren na kojem se nalazi površinski kop i deponija građevinskog materijala ima tipičnu krašku morfologiju. Kod jačih oborina javljaju se površinska otjecanja i površinski erozijski procesi. Neposredno uz deponij nalazi se Novigradsko more. U radu su obrađene prirodne značajke istraživanog područja: geološke i hidrološke karakteristike, klimatske prilike i vegetacijske karakteristike. Analizirana su osnovna načela biološke sanacije. Autori daju popis vrsta šumskog drveća, grmlja, polugrmova i penjačica koje dolaze u obzir za biološku sanaciju, te obrađuju načine sadnje po lokacijama. Za obje lokacije napravljen je shematski prikaz pošumljavanja. Cilj rada je pošumljavanjem, kao meliorativnom mjerom u zaštiti krajobraza, pošumiti i ozeleniti to područje kako bi se spriječila erozija i oplemenila pejsažna i vizualna vrijednost krajolika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA