Pregled bibliografske jedinice broj: 334250
Humanistički odgoj - temelj interkulturalizma
Humanistički odgoj - temelj interkulturalizma // Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini II.: teorijska razmatranja, primjena / Pavličević-Franić, Dunja ; Kovačević, Melita (ur.).
Jasrebarsko : Zagreb: Naklada Slap ; Sveučilište u Zagrebu, 2003. str. (182)-(192)
CROSBI ID: 334250 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Humanistički odgoj - temelj interkulturalizma
(Humanistic Education as Basis of Interculturalism)
Autori
Piršl, Elvi ; Benjak, Mirjana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni
Knjiga
Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini II.: teorijska razmatranja, primjena
Urednik/ci
Pavličević-Franić, Dunja ; Kovačević, Melita
Izdavač
Naklada Slap ; Sveučilište u Zagrebu
Grad
Jasrebarsko : Zagreb
Godina
2003
Raspon stranica
(182)-(192)
ISBN
953-191-210-6
Ključne riječi
Humanistički odgoj, interkulturalni odgoj, kurikulum, suradničko poučavanje
(Humanistic education, intercultural education, curriculum, co-operative teaching)
Sažetak
U radu se posebna pozornost posvećuje interkulturalizmu s humanističkog stajališta (pristupa) koji se ogleda u razvijanju tolerancije i međusobnog sporazumijevanja između učitelja i učenika različitih jezičnih, rasnih i kulturnih konteksta, pridonoseći tako izravno borbi protiv predrasuda, diskriminacije i rasizma. Da bi škole mogle što bolje djelovati u smislu provođenja interkulturalnog odgoja i obrazovanja, posebnu pozornost valja obratiti stručnom usavršavanju učitelja koji će biti posebno pripremljeni za odgajanje i poučavanje u interkulturalnim situacijama. Učitelji bi, prije svega, trebali shvatiti da interkulturalni odgoj nije posebnost ili dodatak koji moraju ostvariti u nastavi kad su u razredu učenici drugih kultura, već novi pristup odgoju i obrazovanju u cjelini. U nastavne programe bi trebalo uvesti interkulturalne sadržaje u sve predmete (književnost, jezike, povijest, zemljopis, umjetnost, dr.), a škola bi trebala raspolagati raznovrsnim nastavnim izvorima koji će omogućiti upoznavanje drugih kultura. Na kraju, autorice zaključuju kako bi bolja edukacija ne samo učitelja, već i cjelokupnog društva trebala pridonijeti prihvaćanju svakog djeteta bez obzira na njegovo kulturno podrijetlo, u cilju promicanja demokratskih vrijednosti i ljudskih prava. U tom smislu interkulturalizam predstavlja osnovu za formiranje i rast sretnih i samopouzdanih pojedinaca sposobnih za prenošenje ideja zajedništva budućim generacijama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Pula