Pregled bibliografske jedinice broj: 333953
Trihotilomanija – suicidalni ekvivalent u psihotičnog bolesnika s kroničnim posttraumatskim stresnim poremećajem.
Trihotilomanija – suicidalni ekvivalent u psihotičnog bolesnika s kroničnim posttraumatskim stresnim poremećajem. // Zbornik sažetaka 5. hrvatski psihijatrijski dani, Opatija, Grand hotel "4 Opatijska cvijeta", 10.-13.travnja 2008., / Hotujac, Ljubomir (ur.).
Zagreb: Hrvatsko psihijatrijsko društvo, 2008. str. 25-26 (poster, nije recenziran, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 333953 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Trihotilomanija – suicidalni ekvivalent u psihotičnog bolesnika s kroničnim posttraumatskim stresnim poremećajem.
(Trichotillomania - the suicidale equivalent in psychotic PTSD patient)
Autori
Koić, Elvira ; Đorđević, Veljko ; Poredoš-Lavor, Daša ; Per-Kožnjak, Jasna
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Zbornik sažetaka 5. hrvatski psihijatrijski dani, Opatija, Grand hotel "4 Opatijska cvijeta", 10.-13.travnja 2008.,
/ Hotujac, Ljubomir - Zagreb : Hrvatsko psihijatrijsko društvo, 2008, 25-26
Skup
Peti hrvatski psihijatrijski dani
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 10.04.2008. - 13.04.2008
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
trihotilomanija; poremećaj kontrole impulsa; PTSP; suicidalnost; terapija
(impulse control disorders; PTSD; suicidality; therapi)
Sažetak
Uvod: Poremećaj kontrole impulsa u kojem osoba osjeća nepodnošljivu napetost koja nestaje kada iščupa vlas zove se trihotilomanija. Neke osobe čak i jedu iščupane vlasi što nazivamo trihotilofagija. Poremećaj je često u svezi s povišenom razinom stresa, depresivnim, opsesivno prisilnim ili psihotičnim poremećajem. Cilj rada: Ovim radom želimo prikazati slučaj liječenja bolesnika oboljelog od kroničnog posttraumatskog stresnog poremećaja s psihotičnim epizodama, nakon kojih razvija depresivni poremećaj uz suicidalnost koju ne realizira, već pokazuje znakove trihotilomanije. Metode praćenja: Bolesnik je po dolasku na liječenje i u remisiji dermatološki kontroliran i testiran skalama za mjerenje anksioznosti, depresivnosti i suicidalnosti, te MMPI-2 upitnikom. Rezultati: Bolesnik je liječen fluvoksaminom, risperidonom, lamotriginom i alprazolamom. Po uspostavi remisije psihotičnog poremećaja uključen je u homogenu suportivnu grupu bolesnika sa smetnjama iz kruga kroničnog posttraumatskog stresnog poremećaja. Nakon godinu dana tretmana došlo je gotovo do potpunog nestanka simptoma trihotilomanije, usprkos i dalje prisutnim simptomima kroničnog PTSP-a. Zaključak: Osobe oboljele od trihotilomanije često imaju i neke opsesivno-prisilne simptome ili samopovrijeđujuće ponašanje. Uglavnom javljaju osjećaj stida zbog nemogućnosti samokontrole ili zbog stigme duševne bolesti, a nemogućnost samostalnog rješenja problema produbljuje depresivni poremećaj. Liječenje je moguće i uspješno kombinacijom antipsihotika (u slučajevima pojave psihotičnih simptoma), po potrebi anksiolitika, antidepresiva i to skupine tzv. SIPPS-a (selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina), stabilizatora raspoloženja te kognitivno-bihevioralne i suportivne grupne psihoterapije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Projekti:
108-0982560-0257 - Prediktivni modeli u zdravstvu (Sonicki, Zdenko, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut "Ruđer Bošković", Zagreb