Pregled bibliografske jedinice broj: 333362
Rodnost kultivara šećerne repe u ekološkim uvjetima Slavonije i Baranje
Rodnost kultivara šećerne repe u ekološkim uvjetima Slavonije i Baranje // Zbornik sažetaka 42. hrvatkog i 2. međunarodnog simpozija agronoma / Pospišil, Milan (ur.).
Zagreb: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2007. str. 153-154 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 333362 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Rodnost kultivara šećerne repe u ekološkim
uvjetima Slavonije i Baranje
(Fertility of sugar beet hybrids in Slavonia and
Baranya ecological conditions)
Autori
Glavaš Tokić, Renata ; Kristek, Andrija ; Antunović, Manda ; Kristek, Suzana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka 42. hrvatkog i 2. međunarodnog simpozija agronoma
/ Pospišil, Milan - Zagreb : Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2007, 153-154
ISBN
978-953-6135-56-1
Skup
42. hrvatski i 2. međunarodni simpozij agronoma
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 13.02.2007. - 16.02.2007
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
šećerna repa ; kultivari ; proizvodne vrijednosti ; bolesti ; tolerantnost
(sugar beet ; hybrids ; production values ; diseases ; tolerance)
Sažetak
Tijekom 3 godine (2004-2006) obavljena su istraživanja proizvodnih vrijednosti i tolerantnosti prema najznačajnijim bolestima (C. beticola Sacc., Rhizomania) 39 hibrida šećerne repe koji se koriste u širokoj praksi ili se njihovo uvođenje očekuje. Od ispitivanih hibrida dva starija (Marika i Terezija), netolerantna prema bolestima, poslužila su kao standard. Istraživanja su provedena na lokalitetu Seleš i Topolje, s tim da je tlo na prvom u sjetvi 2004. i 2006. god. bilo zaraženo virusom BNYVV. Svi hibridi posijani su u dvije varijante i to uz i bez primjene fungicida protiv gljive C. beticola Sacc. U pokuse su bili uključeni hibridi 5 selekcijskih kuća koje plasiraju sjeme šećerne repe u RH. Dobiveni rezultati istraživanja ukazuju da ispitivani hibridi ne posjeduju dovoljnu tolerantnost prema gljivi C. beticola Sacc., pa je primjenom fungicida značajno povećan prinos i kvaliteta korijena. Istovremeno je utvrđena dobra tolerantnost najvećeg broja ispitivanih hibrida prema virusu BNYVV, uz istovremeno zadržavanje visokih proizvodnih rezultata. Uz primjenu fungicida u zaštiti, najveći prinos korijena 2004. godine ostvarili su hibridi Takt, Libero (Seleš), Georgina i Merak (Topolje), 2005. Solea, Laetitia (Seleš), Laetitia i Georgina (Topolje), 2006. Esprit, Theodora (Seleš), Europa i Flores (Topolje). Najveći sadržaj šećera u korijenu utvrđen je kod hibrida Markus, Esprit (Seleš), Iris i Belinda (Topolje) u 2004., Iris i Europa (Seleš), Iris i Gazeta (Topolje) u 2005., te 2006. godine Tibor i Merak (Seleš), Prestige i Gazeta (Topolje). Po prinosu čistog šećera prva mjesta pripala su 2004. godine hibridima Takt, Tibor (Seleš), Georgina i Merak (Topolje), 2005 god. Solea, Remos (Seleš), Tibor i Laetitita (Topolje), te 2006. Theodora, Esprit (Seleš), Europa i Flores (Topolje).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Projekti:
MZOS-079-0000000-3534 - Povećanje sadržaja šećera u repi izborom genotipa i agrotehničkih mjera (Kristek, Andrija, MZOS ) ( CroRIS)
MZOS-079-0791843-1933 - Ishrana šećerne repe dušikom ovisno o osobinama tla i genotipu (Kristek, Suzana, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
