Naslov
Utjecaj roka vađenja i kultivara na najznačajnija svojstva korijena šećerne repe
(Effect of digging term and cultivars on the most important sugar beet root properties)

Autori
Kristek, Andrija ; Glavaš Tokić, Renata ; Kristek, Suzana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 42. hrvatskog i 2. međunarodnog simpozija agronoma / Pospišil, Milan - Zagreb : Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2007, 155-156

ISBN
978-953-6135-56-1

Skup
42. hrvatski i 2. međunarodni Simpozij Agronoma

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 18.02.2008. - 21.02.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
šećerna repa ; rok vađenja ; C. beticola ; prinos ; kvaliteta
(sugar beet ; digging term ; C. beticola ; yield ; quality)

Sažetak
Istraživanja prinosa i kvalitete korijena 38 kultivara šećerne repe ovisno o roku vađenja obavljena su 2006. godine na lokalitetu Seleš i Topolje u dvije varijante i to uz očuvanost lišća i uz visoko oštećenje od bolesti C. beticola Sacc. Vađenje korijena u prvom roku obavljeno je 13. i 14. rujna, a u drugom 34 dana kasnije (18. i 19. listopada). Vremenske prilike između dva termina vađenja karakterizirao je manjak oborina u usporedbi s višegodišnjim prosjekom, što je utjecalo na jesenski porast i tehnološko sazrijevanje korijena šećerne repe. Produženjem vegetacije za 34 dana, u drugom roku vađenja, kod varijanti očuvanog lišća (uz zaštitu fungicidima) praćeno je povećanjem prinosa korijena za 9, 79 t/ha, odnosno 12, 03%, sadržaja šećera za 1, 01% i prinosa čistog šećera za 2, 09 t/ha. Iz toga proizlazi da je u drugoj polovini rujna i prvoj polovini listopada dnevno po 1 ha povećan prinos korijena za 288 kg, sadržaj šećera za 0, 04% i prinos čistog šećera za 61 kg/ha. Na varijantama uz oštećenje lista (bez primjene fungicida) dnevni porast korijena je iznosio 388 kg/ha, odnosno 13, 19 t/ha za 34 dana. Međutim, sadržaj šećera nije povećan, već naprotiv smanjen za 0, 07%. Uz to je povećan i udio topivih nešećera (K, Na, AmN), čime je povećan šećer u melasi, što je dovelo do smanjenja iskorištenja šećera. U ovoj varijanti za 34 dana duže vegetacije prinos šećera je povećan svega 0, 15 t/ha (1, 17%), dnevno samo 4 kg/ha. Osjetne razlike u prinosu utvrđene su i između kultivara. Prema tome, preporuka i težnja da se šećerna repa vadi što kasnije ima opravdanja samo uz zdravo i očuvano lišće, birajući adekvatne kultivare.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA