Naslov
Tobožnja Delminijska biskupija
(The Alleged Diocese of Delminium)

Autori
Škegro, Ante

Izvornik
Opuscula archaeologica (0473-0992) 31 (2007); 283-302

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Rimska provincija Dalmacija; rano kršćanstvo; rimski Delminij; papinski posjedi u Dalmaciji
(Roman Province of Dalmatia; Early Christianity; Roman Delminium; papal estates in Dalmatia)

Sažetak
Kristijanizacija prostora u dubljem zaleđu Salone i Narone, kamo spada i duvanjski kraj, odvijala se duž glavnih komunikacijskih pravaca koji su ta mjesta povezivali s Panonijom. Na duvanjske, kao i na livanjske i glamočke prostore, kršćanstvo se po svoj prilici proširilo s Buškoga blata. Unatoč otkriću više ranokršćanskih sakralnih objekata, prvenstveno bazilika, nema dokaza da je na duvanjskim prostorima u antici i u ranome srednjem vijeku postojala biskupija, odnosno da je ondje bilo sjedište dijecezanskoga biskupa. Kontroverzni biskup Malho († 594), kojega se najčešće dovodi u vezu s tobožnjom delminijskom biskupijom, bio je upravitelj papinskih posjeda u Dalmaciji, a ne dijecezanski biskup.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Povijest

Napomena
The Christianization of the deeper hinterland of Salona and Narona, which includes the Duvno region, proceeded along the major communication routes that linked these settlements to Pannonia. Christianity began to spread to the areas of Duvno, as well as Livno and Glamoč, from the direction of the lake known as Buško Blato. Despite the discovery of a number of Early Christian sacral structures, mainly basilicas, there is no evidence of the existence of a diocese in the Duvno area during Antiquity or the Early Middle Ages, nor that this area was the seat of a diocesan bishop. The controversial bishop Malchus († 594), who is most often associated with the alleged diocese of Delminium, was the administrator of the papal estates in Dalmatia, and not a diocesan bishop.

POVEZANOST RADA