Naslov
Ophodni križ - još jedan anžuvinski ex voto u Zadru?
(Processional Cross - Another Angevin ex voto in Zadar)

Autori
Kovačević, Marijana

Izvornik
Radovi Instituta za povijest umjetnosti (0350-3437) 31 (2007), 31; 29-42

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
gotičko zlatarstvo; ophodni križ; Zadar; sv. Ludovik Tuluški; donatorica; Elizabeta Kotromanić; Franjo iz Milana
(Gothic; precious metalwork; processional cross; Zadar; St Louis of Toulouse; donor; Elisabeth nee Kotromanić; Francesco da Milano)

Sažetak
Predmet ovog rada je novouočeni detalj na srebrnom emajliranom ophodnom raspelu gotičkih odlika koje je 1974. godine ukradeno iz franjevačkog samostana u Zadru. Riječ je o sićušnom prikazu donatorice poklekle uz lik sv. Ludovika Tuluškog, franjevačkog sveca koji se odrekao prijestolja napuljskog kraljevstva, te tako postao anžuvinski svetac bez premca. Upravo na temelju navedene ikonografske topografije prikaza donatorice i političkih prilika u anžuvinskom Zadru, ali i temeljem stilske i komparativne analize raspela u cjelini, autorica predlaže da se darovateljica identificira s anžuvinskom kraljicom Elizabetom Kotromanić, a za autora predlaže zlatara Franju Antonijevog iz Milana koji je prema kraljičinoj narudžbi izveo još jedan ex voto, najmonumentalniji zlatarski rad našeg srednjovjekovlja - srebrnu raku sv. Šimuna. Franjevački je samostan imao poseban značaj za anžuvinsku kraljevsku obitelj jer je tamo 1358. godine Elizabetin muž, kralj Ludovik Veliki s Mlečanima sklopio čuveni Zadarski mir, a franjevački red je bio vrlo značajan i za kraljičinog oca, bana Stjepana Kotromanića što je moglo dodatno potaknuti kraljicu da daruje zadarske franjevce ovim vrijednim zlatarskim radom. Lik donatorice je prikazan bez krune, što unosi sumnju u njeno kraljevsko podrijetlo, no u kontekstu gore navedenih podataka iz hagiografije sv. Ludovika, takav je prikaz razumljiv. Autorica raspelo pripisuje zlataru Franji iz Milana zbog izrazite tehničke i likovne kvalitete kojom se ovaj križ izdvaja od svih drugih gotičkih ophodnih raspela u našoj baštini, temeljem arhivskih vijesti koje ukazuju na to da je u njegovoj radionici bila njegovana i tehnika emajla, ali i zbog izrazitih sličnosti koje prikazi sv. Marije Magdalene i sv. Ivana Krstitelja s raspela pokazuju s prikazima tih svetaca na dvama srebrnim škrinjicama-relikvijarima sv. Azela i sv. Marcele iz Nina, pripisanim zlataru Franji. Uočavanjem donatorskog lika na ovom vrijednom zlatarskom radu obogaćen je i skroman korpus prikaza darovatelja u našem srednjovjekovnom zlatarstvu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA