Naslov
Korištenje informacijskih tehnologija na hrvatskim visokim učilištima: longitudinalna studija
(Use of information technology in Croatian Higher Education. Longitudinal study.)

Autori
Badurina, Boris

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
19.07

Godina
2007

Stranica
104

Mentor
Jelušić, Srećko

Ključne riječi
informacijska tehnologija; informacijska pismenost; računalna pismenost; visoka
(information technology; information literacy; computer literacy; higher education;)

Sažetak
Znanstveno-nastavni rad na suvremenim sveučilištima gotovo je nemoguć bez korištenja informacijske tehnologije. Istraživanje provedeno 1999. godine pokazalo je stupanj korištenja informacijskih tehnologija na hrvatskim visokim učilištima, a cilj ovog rada bio je istražiti stanje na Sveučilištu J.J.Strossmayera u Osijeku sedam godina kasnije i ispitati količinu i smjer promijene u korištenju informacijskih tehnologija u proteklom razdoblju. Osnovna je hipoteza bila je da se nove tehnologije koriste u značajno većoj mjeri nego što je to bio slučaj prije sedam godina, te da je korištenje nove tehnologije izravno povezano s ulaganjima u opremu i edukaciju nastavnika. Istraživanje je provedeno jednakom tehnologijom što je omogućilo izravnu usporedbu rezultata. Rezultati su očekivano pokazali da se informacijske tehnologije koriste značajno više nego u vremenu prvog istraživanja i da je najveća promjena u segmentu korištenja tehnologije u nastavi za razliku od segmenta znanstveno-istraživačkog rada. Osim toga znatno se povećalo korištenje mrežnih izvora što je razumljivo zbog naglog razvoja i širenja sadržaja dostupnih internetom. Najznačajniji rezultat dobiven istraživanjem je potvrda promjena stavova prema informacijskoj tehnologiji odnosno dubljem utjecaju tehnologije na svakodnevni život i jasno izražavanje potreba za institucionalnom podrškom čime se potvrđuje osnovna hipoteza. Nastavnici ne samo da u većoj mjeri prihvaćaju nove tehnologije nego i očekuju potporu svoje ustanove u daljnjoj implementaciji. Ovime se na hrvatskom primjeru u velikoj mjeri potvrđuje CITSCAPES model informatiziranosti u stanova što omogućuje kako daljnje predviđanje razvoja tako i postavljanje smjernica ustanovama u procesu razvoja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA