Naslov
Izvori devete knjige Dragišićeva djela De natura angelica
(Sources of the ninth book of Juraj Dragišić’ s De natura angelica)

Autori
Ćurko, Bruno

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
16. Dani Frane Petrića / Petrić i renesansne filozofske tradicije / Martinović, Ivica ; Zagorac ; Ivana - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2007, 159-161

ISBN
978-953-164-112-9

Skup
16. Dani Frane Petrića - Simpozij Frane Petrić i renesansne filozofske tradicije

Mjesto i datum
Cres, Hrvatska, 23.09.2007. - 29.09.2007

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Dragišić; Aristotel; Augustin; Egidije Rimljanin
(Dragisic; Aristoteles; Augustinus; Giles of Rome)

Sažetak
Juraj Dragišić u završnoj, devetoj knjizi svojeg djela De natura angelica (Firenca, 1499, ff. o7v-q8r), u kontekstu svog angelološkog nauka, analizira neke od temeljnih pojmova iz filozofije prirode, osobito vječnost, vrijeme, mjesto i kretanje. U tim se analizama Dragišić najčešće poziva na Aristotela, čak 29 puta, od toga deset puta izrijekom na Aristotelovu Fiziku, a jednom na Metafiziku. Uz to, Dragišić spominje arapske komentatore Aristotela: Averroesa dvaput, od toga jednom njegove Komentare treće knjige Fizike, i jednom Avicenu. Od teoloških izvora najčešći je Sv. Augustin koji je spomenut deset puta. Dragišić pet puta upućuje na njegovo djelo De genesi ad litteram libri duodecim, a jednom na dvanaestu knjigu njegovih Ispovijesti. Tri puta Dragišić izrijekom upozorava na misli naučavane in Parisino gymnasio. Pritom su spomenuti sljedeći istaknuti skolastičari: trojica profesora Pariškoga sveučilišta Henrik iz Ghenta (Doctor Solemnis), Egidije iz Rima (Doctor Fundatissimus) i Godfred iz Fontainesa (Doctor Venerandus), te pariški student i profesor na talijanskim sveučilištima Grgur iz Riminija (Doctor Acutus). Sv. Ivana Damaščanina Dragišić spominje uz tri teme: kad raspravlja o vječnosti, o odnosu anđela i mjesta te u poglavlju o kretanju anđelā . Sv. Toma Akvinski i Platon spomenuti su dvaput: Toma pri Dragišićevu izlaganju o odnosu anđela i mjesta, a Platonov nauk o kretanju duše kad Dragišić raspravlja o gibanju anđela s jednoga na drugo mjesto. Dragišić upućuje na dva Boetijeva djela De Trinitate i De hebdomadis. Jednom su spomenuti Sv. Anselmo Kanterberijski i njegovo djelo Proslogion te » naš Jeronim« (noster Hieronymus) i njegova poslanica Ad Marcellam, i to u drugom poglavlju » Opinio de aevo« . Kad raspravlja de loco angelorum, Dragišić podsjeća i na nauk Sv. Grgura Nazijanskoga prema kojem su » anđeli stvoreni mnogo stoljeća prije osjetilnoga svijeta« . Dragišićeva filozofija prirode, kako je izložena u devetoj knjizi njegova djela De natura angelica, utemeljena je na Aristotelu, naročito na njegovoj Fizici, i uključuje dugotrajnu i razgranatu aristotelovsku tradiciju, dok mu je u teološkim pitanjima najpouzdaniji vodič Sv. Augustin.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA