Naslov
Rukopisi Regum Delmatię atque Croatię gesta
(Manuscripts of the Regum Delmatię atque Croatię gesta)

Autori
Jovanović, Neven

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Colloquia Maruliana

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 20.04.2008. - 23.04.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
rukopisi; Marko Marulić; Ljetopis popa Dukljanina; Hrvatska kronika; kritika teksta
(manuscript; Marko Marulić; Chronicle of priest from Doclea; Croatian chronicle; textual criticism)

Sažetak
Kratak tekst Regum Delmatię atque Croatię gesta, Marulićev prijevod tzv. hrvatske redakcije Ljetopisa popa Dukljanina, bio je više od stoljeća - od nastanka 1510, pa do pojave djela Ivana Lucića De regno Croatiae et Dalmatiae libri sex (1666-1668) - jedan od temeljnih izvora hrvatske historiografije. Zato su Regum gesta i očuvana u nizu rukopisnih prijepisa. Danas ih je poznato deset, što čini ovo djelo najčešće prepisivanim Marulićevim tekstom (usput, na drugom je mjestu po prepisivanosti još jedan Marulićev starinarski rad, In epigrammata priscorum commentarius, s osam poznatih rukopisa). Rukopisi Regum gesta do danas nisu potpuno vrednovani, nije još provedena njihova filološka recensio. Tek je Branimir Glavičić 1997. upozorio na važno razlikovno obilježje različitih prijepisa Regum gesta: neki od njih sadrže tzv. "epizodu s Palušom", drugi je ispuštaju. Priređujući kritičko izdanje Regum Delmatię atque Croatię gesta Sabrana djela Marka Marulića, proveli smo, po kriteriju prisutnosti "epizode s Palušom", te nekoliko drugih manjih tekstualnih razlika, kolaciju svih dostupnih rukopisa, tiskanih izdanja i parafraza Regum gesta, te izradili stemma codicum - "rodoslovno stablo" - srodnosti inačica Marulićeva djela. To ćemo stemma codicum, obitelji rukopisa i njihove povijesne odnose predstaviti u ovom izlaganju. Upozorit ćemo također i na kulturološku važnost prijepisa Regum gesta. Oni nisu samo izvori za uspostavu autorskog teksta, za rekonstrukciju "onog što je Marulić zaista napisao" ; oni su i svjedočanstvo o kulturnom nivou i horizontu interesa prepisivača - niza ljudi koji su u jednom trenutku svoju energiju i znanje odlučili uložiti upravo u očuvanje Marulićeva prijevoda srednjovjekovne hrvatske kronike.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA