Pregled bibliografske jedinice broj: 331284
Vertikalna struktura makrozoobentosa donjeg bazena visovačkog jezera
Vertikalna struktura makrozoobentosa donjeg bazena visovačkog jezera // Rijeka Krka i Nacionalni park « ; Krka» ; -Prirodna i kulturna baština, zaštita i održivi razvitak / Marguš, Drago (ur.).
Šibenik: Javna ustanova « ; Nacionalni park Krka, 2007. str. 563-576 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 331284 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Vertikalna struktura makrozoobentosa donjeg bazena visovačkog jezera
(Vertical structure of the macrozoobenthos of the lower basin of lake Visovac)
Autori
Mihaljević, Zlatko ; Kerovec, Mladen ; Ternjej Ivančica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Rijeka Krka i Nacionalni park « ; Krka» ; -Prirodna i kulturna baština, zaštita i održivi razvitak
/ Marguš, Drago - Šibenik : Javna ustanova « ; Nacionalni park Krka, 2007, 563-576
ISBN
978-953-7406-01-6
Skup
Rijeka Krka i Nacionalni park « ; Krka» ; -Prirodna i kulturna baština, zaštita i održivi razvitak
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 05.10.2005. - 08.10.2005
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
makrozoobentos
(macrozoobenthos)
Sažetak
Zajednica makrozoobentosa istraživana je na četiri postaje uzduž transekta, u donjem bazenu Visovačkog jezera. Postaje su smještene, tako da su obuhvaćene sve dubinske zone jezera (litoralna, sublitoralna. iprofundalna zona). Li-toralna zona je po svom kvalitativnom sastavu najbogatija, dok je dubinska zona najsiromašnija. Brojnošću se ističu dvije skupine faune dna: Oligochaeta i Chironomidae. Brojčani udio hironomida progresivno opada s dubinom, za razliku odoligoheta čiji udio raste s dubinom. Biomasenipak udio obiju skupina raste spovećanjem dubine. Povećanjem dubine mijenjaju se osnovni fizikalno-kemijski uvjeti na staništu, te izvori dostupne hrane, što se odražava i na kvalitativnu i kvantitativnu strukturu faune dna. U litoralnoj zoni lanci ishrane polaze od primarnih producenata, dok je zajednica makrozoobentosa na većim dubinama ovisna o fitoplanktonu i količini organskih čestica u sedimentu. Fauna sakupljača-sabirača je najznačajnija funkcionalna skupina makrokonzumenata. Predstavnici usitnjivača i strugača važni su samo za zajednicu litoralne zone. Dominantna i najčešća vrsta je predstavnik Oligochaeta Pota-mothrix hammoniensis, koji najgušće populacije ima u području sublitorala i profundala.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
119-1193080-3076 - Taksonomija, ekologija i biogeografija beskralješnjaka vodenih ekotona Hrvatske (Kerovec, Mladen, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
