Naslov
“ Učinak solnog i osmotskog stresa na dubrovačku zečinu (Centaurea ragusina L.)”
(The effect of salt and osmotic stress on Centaurea ragusina L.)

Autori
Radić, Sandra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
16.02

Godina
2007

Stranica
157

Mentor
Pevalek-Kozlina, Branka

Ključne riječi
manitol; natrijev klorid; prolin; malondialehid; karbonili; antioksidacijski enzimi
(osmotic stress; relative water content; prollin; chlorophyll; carotenoids; ascorbat peroxidase; catalase; Centaurea ragusina)

Sažetak
Dubrovačka zečina (Centaurea ragusina L.) je endemična hrvatska biljna vrsta s kseromorfnim svojstvima koje su se razvile kao prilagodba na suha staništa s povećanom koncentracijom soli. U biljkama uzgojenim u uvjetima in vitro izloženim solnom i osmotskom stresu analizirani su vodni status, ultrastruktune promjene, sadržaj iona, fotosintetskih pigmenata, prolina, vodikovog peroksida i askorbinske kiseline, aktivnosti antioksidacijskih enzima i lipoksigenaze te indukcija stresnog proteina HSP70. Oštećenje proteina i lipida procijenjeno je analizom sadržaja malondialdehida (MDA) i karbonila, promjene na razini kromosoma citogenetičkom analizom i oštećenje molwkule DNA komet-testom. Zakorijenjene biljčice koje su uzgajane na MS ½ hranjivoj podlozi uz dodatak 150, 300, 450 ili 600 mM soli te 300 mM manitola istražene su nakon 5, 10 i 15 dana. Sve koncentracije soli i posebice manitola uzrokovale su smanjenje vodnog statusa biljaka i povećanje mase suhe tvari, osim koncentracija soli od 150 i 300 mM koje su u izdanku uzrokovale povećanje vodnog statusa. S rastućim koncentracijama soli biljke dubrovačke zečine nakupljale su velike količine natrijevih i kloridnih iona. Sukladno tome povećanje stanica i vakuola primijećeno je samo u stanicama listova izloženih soli dok je manitol u stanicama listova uzrokovao plazmolizu. Sadržaj prolina povećao se na svim tretmanima i u izdanku i u korijenu biljaka. Solni stres je uzrokovao smanjenje sadržaja fotosintetskih pigmenata, a osmotski njihovo povećanje. To je potvrđeno i elektronskom mikroskopijom koja je u stanicama listova raslih na soli pokazala porast broja kloroplasta s vezikulama. Porast sadržaja vodikovog peroksida i MDA zamijećen je desetog dana u izdanku biljaka na svim tretmanima soli dok je manitol povećao njihove sadržaje i u izdanku i u korijenu biljaka. Sadržaj karbonila i aktivnost lipoksigenaze bili su znatno povećani na manitolu dok su niže koncentracije soli povećale aktivnost lipoksigenaze samo u korijenu. Sadržaj askorbinske kiseline bio je povećan u izdanku biljaka na manitolu te u korijenu biljaka na soli. Natrijev klorid i manitol nisu izazvali oštećenje molekula DNA. Aktivnosti superoksid dismutaze, katalaze, askorbat i nespecifičnih peroksidaza bile su povećane pri nižim koncentracijama soli i posebice na manitolu. Solni stres je inducirao pojavu dodatnih izoformi HSP70. Dobiveni rezultati pokazuju da je u dubrovačkoj zečini glavni mehanizam tolerancije na sol sposobnost znatnog nakupljanja iona.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA