Naslov
Zemljišni posjed zadarskih dominikanaca na otoku Ugljanu
(Zadar Dominicans’ land property on the island of Ugljan)

Autori
Juran, Kristijan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Toponimija otoka Ugljana

Urednik/ci
Skračić, Vladimir

Izdavač
Sveučilište u Zadru

Grad
Zadar

Godina
2007

Raspon stranica
75-99

ISBN
978-953-7237-27-1

Ključne riječi
otok Ugljan, dominikanci, zemljišni posjed, agrarni odnosi, šume i pašnjaci
(the island of Ugljan, dominicans, land ownership, agrarian history, forests and pastures)

Sažetak
Ovaj je rad rezultat iščitavanja starih spisa zadarskog samostana Sv. Dominika koji se čuvaju u Državnom arhivu u Zadru. Oni se u velikoj mjeri odnose na zemljišni posjed koji su zadarski dominikanci imali na otoku Ugljanu, uglavnom na području Preka i Sutomišćice, ali i na području Kali i Ugljana. Mnogi od njih nastali su povodom sudskih sporova između dominikanaca i seoskih zajednica Preka i Sutomišćice za posjed otočnih brda i pašnjaka. U njima se nalazi mnoštvo podataka o agrarnim odnosima i vlasničkoj strukturi zemljišnog posjeda, ali i bogata toponomastička građa, pogotovo za središnji dio otoka. Ključni čin kojim su zadarski dominikanci postali vlasnicima jednog od najvećih ugljanskih zemljoposjeda zbio se 1570. godine, kada im je papa Pio V. dodijelio benediktinsku opatiju Sv. Mihovila u Preku. U desetljećima, pa i stoljećima, koja su slijedila, razdoblju koje je na širem prostoru obilježeno sve intenzivnijim krčenjem šumskih i pašnjačkih površina, dominikanci su vođenjem nekoliko dugotrajnih parnica s preškim i sutomiškim težacima pokušavali dokazati da su vlasnici ne samo obradivih zemalja koje su na otoku posjedovali, nego i šuma i pašnjaka na okolnim brdima. Polazili su od toga da je po običajnom pravu vlasnik šuma i pašnjaka onaj tko je vlasnik radne zemlje, dok su seljaci tvrdili da su šume i pašnjaci u vlasništvu države i da ih oduvijek slobodno uživaju svi stanovnici sela u čijim se teritorijalnim okvirima nalaze. Ovo je pitanje preraslo u pravi bunt težaka istovremeno na području više dalmatinskih općina. Konačno je generalni providur Marin Antonio Cavalli (1738.-1741.) stao na stranu zemljoposjednika, donijevši presudu u kojoj stoji da država na zadarskim otocima Ugljanu, Pašmanu, Dugom otoku, Ižu i Ravi nikad nije imala vlastitog posjeda, nego je sva zemlja na njima bila u privatnom vlasništvu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA