Pregled bibliografske jedinice broj: 330117
Jezik i stil Ivana Sopte
Jezik i stil Ivana Sopte // Vitko, časopis Matice hrvatske Široki Brijeg, 10 (2007), 9-23 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 330117 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Jezik i stil Ivana Sopte
(Ivan Sopta's language and style)
Autori
Šimić, Marinka
Izvornik
Vitko, časopis Matice hrvatske Široki Brijeg (1512-8903) 10
(2007);
9-23
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
romani i pripovijesti Ivana Sopte; jezik; stil; štokavski dijalekt; leksik; arhaizmi
(Novel and long Story of Ivan Sopta; language; style; štokavian dialekt; lexis; archaisms;)
Sažetak
U radu se analizira jezik romana i pripovijedaka hrvatskog književnika Ivana Sopte. Na temelju podrobne jezične raščlambe zaključeno je da jezik kojim piše Ivan Sopta nije posve jedinstven, odnosno, da se u njegovom razvojnom putu, traženju jezičnog izraza, razlikuju dvije faze: 1. Roman "Na cesti" piše književnim jezikom s elementima žargona i nekim regionalizmima (Slavonija), 2. "Nemirni mir" i "Dani jada i glada" mijenja koncepciju i stil, piše mješavinom književnog jezika i svog govora, koji pripada zapadnoštokavskom ikavskom dijalektu, također i u posljednjem rukopisu "Vjekovi se smiju i plaču" ("Ševušina smrt"). Zaključeno je da su dva različita jezična izraza korištena u funkciji stila, odnosno što vjernijeg opisa likova, kao i ambijenta. Nadalje, u radu je napravljen osvrt na mjesni govor kojim je Ivan Sopta pisao svoje najbolje pripovijetka, a to je govor Širokog Brijega i okolice. Navode se pojedine osobitosti zapadnoštokavskog ikavskog dijalekta koje su potvrđene u romanima i pripovijetkama ovog književnika, posebice one arhaične zajedničke štokavskom i čakavskom narječju. Zaključeno je, da osebujnost i bogatstvo jezika književnika I. Sopte najviše dolazi do izražaja na leksičkoj razini: očuvani su mnogi leksički slojevi od praslavenskog do romanizama i turcizama. Pojedini su leksički primjeri podrobnije obrađeni s etimologijskim tumačenjem. Na posljetku je istaknuto, da je Ivan Sopta stvorio, ne samo književno djelo, nego i vrijedan izvor za proučavanje povijesti hrvatskoga jezika i dijalektologije, također i povijesni dokument jednog od najtežih razdoblja novije hrvatske povijesti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
090-0900998-0995 - Gramatika hrvatskoga crkvenoslavenskog jezika (Mihaljević, Milan, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Staroslavenski institut , Zagreb
Profili:
Marinka Šimić
(autor)