Pregled bibliografske jedinice broj: 32982
Sustavski pristup u planiranju slobodnih površina kao instrument zaštite
Sustavski pristup u planiranju slobodnih površina kao instrument zaštite // XXXIV. Znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem / Hitrec, Igor (ur.).
Zagreb: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1998. (predavanje, domaća recenzija, sažetak, pregledni)
CROSBI ID: 32982 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sustavski pristup u planiranju slobodnih površina kao instrument zaštite
(System approach in planning of city open spaces as an instrument of landscape protection)
Autori
Košćak, Vesna
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, pregledni
Izvornik
XXXIV. Znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem
/ Hitrec, Igor - Zagreb : Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1998
Skup
XXXIV. Znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 25.02.1998. - 28.02.1998
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
krajobrazno planiranje; planiranje slobodnih površina grada; seleni sustav
(landscape planning; open space planning; green system)
Sažetak
Razvojem koncepta održivog razvoja i novog zaštitnog krajobraznog planiranja te njihovom primjenom u prostornom i urbanističkom planiranju, stvaraju se temelji za primjenu novog ekocentričnog načela u planiranju slobodnih površina kako grada tako i većih prostornih cjelina. Ovaj moderan pristup osniva se na poštivanju specifičnosti pojedinog grada i njegove okolice te sustavskom povezivanju njegovih slobodnih površina.
Primjena sustavskog pristupa u planiranju slobodnih površina moguća je na nekoliko nivoa, počevši od krajobraza kao jednog od osnovnih prostornih sustava, preko većih regionalnih krajobraznih cjelina i nivoa grada pa sve do pojedinačne slobodne površine - urbanog krajobraza unutar grada.
Da bi mogli govoriti o sustavskom uređenju slobodnih površina neophodna je njihova međusobna povezanost u stukturalnu i funkcionalnu cjelinu na određenom nivou planiranja (prostornom, regionalnom, gradskom). Na funkcionalnom nivou ona može biti ostvarena kroz funkcije slobodnih površina, os kojih su najvažnije ekološka, socijalna i morfološka.
Grad, kao čovjekov životni okoliš budućnosti svakim danom postaje sve značajniji a bivanje u njemu sve zahtjevnije što se očituje u sve izraženijoj potrebi po kvalitetnom slobodnom prostoru oko i unutar gradske strukture. Sustavskim pristupom u planiranju slobodnih površina grada njegovi se slobodni prostori definiraju kao sustav zelenila - zeleni sustav, a u kontekstu ovoga rada promatra se sustav zelenila grada na primjeru šireg prostora Zagreba.
Rad naglašava važnost prirodne osnove tj. većih prirodnih cjelina za razvoj grada i mogućnosti njihovog povezivanja u sustav. Stoga se u radu inventariziraju veće prirodne cjeline šire okolice Zagreba te ih se sagledava kao elemente sustava i uspostavljaju odgovarajuće funkcionalne veze među njima.
Tako uspostavljen sustavni koncept slobodnih površina šireg gradskog područja dakako potom razrađen i na užem gradskom području mogao bi biti osnovna strukovna podloga za prostorno uređenje i politiku grada, tj. služio bi kao osnova za zaštitu slobodnih površina kroz suočavanje s razvojnim planovima drugih korisnika prostora.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)