Naslov
Integracija učenika s posebnim potrebama u nastavu hrvatskoga jezika
(Integration of pupils with special needs in Croatian language teaching)

Autori
Aladrović, Katarina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, ostalo

Skup
K.R.I.K.

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 18.04.2008. - 20.04.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
učenje hrvatskoga jezika; učenik s posebnim potrebama; integracija; Nastavni plan i program
(learning of Croatian language; pupil with special needs; integration; Teacher's plan for learning)

Sažetak
Integracija učenika s posebnim potrebama u nastavu hrvatskoga jezika Učenikom s posebnim obrazovnim potrebama smatra se svako dijete koje ima teškoće u učenju, znatno veće od svojih vršnjaka, zbog čega mu je potrebna posebna odgojno – obrazovna podrška (Nastavni plan i program, 2006.). Konvencija o pravima djeteta također se zalaže za potpun i dostojanstven život djece s posebnim potrebama u društvenoj zajednici. U redovitim osnovnim školama provodi se djelomična i potpuna integracija učenika u nastavu, u svakom se razredu, ovisno o broju učenika, mogu nalaziti najviše tri učenika s posebnim obrazovnim potrebama (Zakon o osnovnom školstvu, 2003). Pod pojmom potpune integracije podrazumijevaju se učenici koji se nalaze u redovitim razrednim odjelima, a obrazuju se po redovitom programu uz individualizaciju ili po prilagođenome programu. Individualizirani rad s učenicima s posebnim potrebama podrazumijeva potrebu izradbe pojedinačnih nastavnih programa (IOOP). Sam prilagođeni program označava program koji je prilagođen učeniku, njegovim &laquo ; ; ; jakim&raquo ; ; ; stranama – sposobnostima, to je program koji treba uvažavati teškoće djeteta, ono što ne može usvojiti kao drugi vršnjaci u razredu. Zapravo, koliko djece – toliko i prilagođenih programa (Stančić - Ivančić, 2007). Suradnički rad neophodan je za realizaciju obrazovanja učenika s posebnim potrebama jer on nužno pretpostavlja planiranje i zajednički rad učitelja, stručnoga suradnika, roditelja, ravnatelja i lokalne zajednice. Posebno izrađen program pretpostavlja individualizirani rad, praćenje i vrjednovanje učenikova napredovanja, savjetovanje sa stručnim suradnicima i stalnu suradnju s roditeljima/skrbnicima (Nastavni plan i program za osnovnu školu, 2006.). Od učitelja se očekuje da omogući svakom učeniku da bude uspješan. Hrvatski jezik kao nastavni predmet ima zadatak osposobiti učenika za jezičnu komunikaciju koja mu omogućuje ovladavanje sadržajima svih nastavnih predmeta, a u osnovnoj školi poučava se kroz četiri područja: jezik, književnost, jezično izražavanje i medijsku kulturu. Učenicima s posebnim potrebama najčešće veliku zapreku čini gradivo jezika: gramatika i pravopis. Upravo zbog toga učenici imaju određene jezične poteškoće koje se karakteriziraju određenom sporošću u razvoju jezičnih vještina neophodnih za izražavanje i razumijevanje misli i ideja. Teškoće se očituju na semantičkoj i gramatičkoj razini dok je pragmatička razina uredna, iako ne dobro oblikovana. Istraživanje komunikacijske i lingvističke kompetencije provedeno je u svibnju 2007. godine među učenicima prvih razreda 8 OŠ u RH. Učenici su ispunjavali dva upitnika koji su testirali razinu komunikacijske i lingvističke kompetencije. Od 301 ispitanika, 30 ispitanika polazilo je nastavu po prilagođenom programu. Ciljevi istraživanja jesu ispitati postoji li statistički značajna razlika: a) u postignutim rezultatima b) između lingvističke i komunikacijske kompetencije općenito i s obzirom na pojedine sadržaje hrvatskoga jezika (veliko i malo slovo, glasovi, rečenice, tekst, rječnik, rečenični znakovi) c) u ocjenjivanju učenika iz hrvatskoga jezika d) u rezultatima s obzirom na sredinu u kojoj se učenici nalaze (seoska, mali grad, prigradska, veliki grad) e) u rezultatima s obzirom na postojanje/nepostojanje stručnoga suradnika u školi (defektologa, pedagoga, psihologa) Ovo istraživanje ujedno će ispitati položaj učitelja u radu s učenicima s posebnim potrebama, obrazovanje učitelja za rad s učenicima s posebnim potrebama te posjedovanje potrebne opreme u školama i razredima gdje se nalaze učenici s posebnim obrazovnim potrebama. Rezultati ovoga istraživanja rasvijetlit će situaciju koja se događa u hrvatskim školama i odgovorit će na pitanje: potiče li škola nove, alternativne oblike rada s učenicima s posebnim potrebama, jesu li učitelji dovoljno obrazovani za rad s učenicima s posebnim potrebama i postoji li suradničko ozračje u školama u kojima se nalaze učenici s posebnim potrebama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA