Naslov
Djelatnost obiteljske medicine u Hrvatskoj – kvaliteta mjerena subjektivnim zadovoljstvom korisnika
(Family Medicine in Croatia: Quality Measured by Patient's Subjective Satisfaction)

Autori
Stanić, Arsen ; Stevanović, Ranko ; Pristaš, Ivan ; Tiljak, Hrvoje ; Benković, Vanesa ; Krčmar, Nevenka ; Jovanović, Aleksandar ; Jurlina, Nataša ; Nott, Teodora

Izvornik
Medicus (1330-013X) 16 (2007), 1; 111-119

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
obiteljska medicina ; zadovoljstvo ; pacijenti ; osiguranici
(family medicine ; satisfaction ; patients ; ensures)

Sažetak
Na slučajnom uzorku od 50 timova obiteljske medicine, reprezentativno i proporcionalno raspoređenih po svim županijama, ruralnim i urbanim područjima u Hrvatskoj, provedeno je istraživanje subjektivne kvalitete u djelatnosti obiteljske medicine mjerenjem zadovoljstva osiguranika/pacijenata, korisnika zdravstvenih usluga, ispunjavanjem upitnika EUROPEP koji je 1999. godine proizvela radna skupina EQuiP za evaluaciju primarne zdravstvene zaštite putem korisnika (pacijenata). U istraživanju je aktivno sudjelovao 7.271 ispitanik (od ukupno distribuiranih 15.000 upitnika, odaziv je bio 48, 47%) i to 3.189 ispitanika iz gradskih naselja, 838 iz prigradskih naselja, 2.051 sa sela i 92 koji žive osami. Najbolje su prosječno ocijenjena pitanja « uva li liječnik osobne povjerljive podatke dobivene iz razgovora» , «Spremnost sestre u ambulanti da pomogne pacijentu» i «Dolazak na posao na vrijeme i pridržavanje radnog vremena» s 95% i više odgovora «zadovoljni» i «jako zadovoljni». Najlošije su bila ocijenjena pitanja «Povezanost ambulante s ostalim dijelovima zdravstvenog sustava (bolnica, specijalisti, dijagnostika, ljekarne)», «Dostupnost ambulante javnim prijevozom» i «Medicinska opremljenost ordinacije» , s oko 75% odgovora «zadovoljni» i «jako zadovoljni»). Nešto lošije ocjene od ostalih davali su ispitanici koji žive na na selu. Bolje ocjene od ostalih davali su ispitanici koji žive u prigradskom naselju. Slične obrasce ocjenjivanja imale su sve četiri skupine ispitanika, s tim da su skupine koje žive na selu i na osamljenom imanju davale niže ocjene o zadovoljstvu od druge dvije. S područja subjektivne kliničke kvalitete najlošije ocjene od sve četiri skupine ispitanika po tipu/mjestu stanovanja dobilo je pitanje o zadovoljstvu ponudom preventivnih zdravstvenih usluga, a s područja subjektivne kvalitete organizacije, najlošije ocjene dobilo je pitanje o povezanosti ordinacije s ostalim dijelovima zdravstvenog sustava. Velik je udio pacijenata izrazio nesigurnost kod prihvaćanja mišljenja općeg/obiteljskog liječnika nasuprot mišljenju liječnika specijalista. Potrebne su posebne poticajne mjere na razini sustava za navedena tri područja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA