Naslov
Hemodinamske promjene kod hemoragijskog šoka u nesplenektomiranih i splenektomiranih svinja te u svinja u kojih je učinjena autotransplantacija tkiva slezene.
(Cardiopulmonary effects of hemorrhagic shock in spleen intact, splenectomized and splenic autotransplanted pigs)

Autori
Vnuk, Dražen

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Veterinarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
24.03

Godina
2006

Stranica
98

Mentor
Matičić, Dražen

Ključne riječi
hemoragijski šok; slezena; autotransplantacija; svinja
(hemorrhagic shock; spleen; autotransplantation; pigs)

Sažetak
Cilj ove disertacije bio je istražiti ulogu autotransplantata slezene za vrijeme hemoragijskog šoka. U 7 prasadi u općoj intravenskoj anesteziji učinjena je splenektomija, u 7 splenektomija i autotransplantacija tkiva slezene u omentum, a u 6 prasadi iz kontrolne skupine učinjena je samo laparotomija u bijeloj liniji. Šest tjedana nakon operacije u općoj inhalacijskoj anesteziji izazvan je hemoragijski šok iskrvarenjem 30% ukupnog volumena krvi. Prije iskrvarenja, neposredno nakon iskrvarenja, 20, 60 i 100 minuta nakon iskrvarenja mjeren je minutni volumen termodilucijskom metodom, arterijski krvni tlak invazivnom metodom, određivan je acido-bazni status arterijske i venske krvi, vađena je venska krv za određivanje hematokrita, hemoglobina, laktata, glukoze, ukupnih proteina, albumina i globulina te su određivane vrijednosti trijasa. Podaci su statistički obrađeni analizom varijance te Duncan-ovim testom. Tjelesna masa 6 tjedana nakon operacije u splenektomiranih životinja te životinja s autotransplantatom slezene bila je statistički značajno manja (p<0, 05) zbog pada imunosti te čestih dišnih i probavnih infekcija. Hemoragijski šok uzrokovao je pad arterijskog krvnog tlaka i pad minutnog volumena u svim grupama, ali najviše u splenektomiranih životinja te životinja s autotransplantatom tkiva slezene. Vrijednosti parametara koje nam ukazuju na transport kisika u organizmu potvrđuju nam da je došlo do smanjene opskrbe stanica kisikom te do prelaska na anaerobni metabolizam. Produkt anaerobnog metabolizma je laktat. Bitno je uočiti značajni porast vrijednosti laktata u serumu u splenektomiranih životinja te u životinja u kojih je učinjena autotransplantacija slezene. Vrijednost laktata u serumu naročito je porasla u životinja neposredno prije uginuća. Stoga možemo reći da vrijednost laktata u serumu može biti prognostički indikator za ishod bolesti. Vrijednosti hematokrita, hemoglobina te proteina u serumu nesplenektomiranih životinja ostale su iste ili su se povećale zbog utjecaja autotransfuzije krvi iz slezene. U splenektomiranih životinja te životinja u kojih je učinjena autotransplantacija slezene ove su se vrijednosti smanjile zbog translokacije izvanstanične tekućine iz intersticija u krvne žile. Razlika u rastu vrijednosti glukoze u krvi između nesplenektomiranih životinja te splenektomiranih životinja i životinja s autotransplantatom slezene objašnjava se većim stresom u splenektomiranih životinja i životinja s autotransplantatom slezene zbog jače izazvanog šoka. Nesplenektomirane životinje za razliku od splenektomiranih životinja te životinja u kojih je učinjena autotransplantacija slezene bile su hemodinamski stabilnije. Stoga možemo zaključiti da autotransplantat slezene nema bitan utjecaj na hemodinamske parametre pri hemoragijskom šoku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA