Naslov
Kultura čitanja i pismenosti – pogled iz međunarodne perspektive
(Literacy and reading cultures - a view from an international perspective)

Autori
Stričević, Ivanka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, stručni

Izvornik
Tko čita, ne skita! : programi za poticanje čitanja djece osnovnoškolske dobi. / - Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo ; Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Medveščak, 2008

Skup
Tko čita, ne skita! : programi za poticanje čitanja djece osnovnoškolske dobi.

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 14.03.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
čitanje; pismenost; kultura čitanja; narodna knjižnica
(reading; literacy; culture of reading; public library)

Sažetak
Niz međunarodnih organizacija i udruga bavi se pitanjima vezanim uz čitanje i pismenost. Među njima je i IFLA-ina Sekcija za čitanje, koja od prosinca 2007. godine djeluje pod nazivom Sekcija za pismenost i čitanje. (http://www.ifla.org/VII/s33/index.htm). Ova promjena imena govori o činjenici da je čitanje kao ljudsko pravo i kompetencija nužna svakom pojedincu, neodvojivo od pismenosti. Cilj je Sekcije osigurati međunarodni forum za raspravu o promociji čitanja u današnjem multimedijalnom informacijskom društvu, a vezano uz djelovanje knjižnica svih vrsta. U tom kontekstu posebna se pozornost pridaje onima koji ne čitaju (non-readers), bilo zato što imaju slabo razvijene vještine za čitanje ili znaju čitati ali nisu motivirani. Postavlja se pitanje kako doći do njih i što u jednom društvu stvara čitatelje (vješte i motivirane). Djelovanje knjižnica u radu s jednima i drugima se razlikuje. Od 2004. do 2007. godine Sekcija je provodila međunarodno istraživanje s ciljem da se definira što čini kulturu pismenosti jednog društva, dakle što je to što stvara ozračje u kojem oni koji ne znaju čitati imaju mogućnost steći te vještine, a oni koji ne žele čitati, poticani su i motivirani da to čine. Kulturu pismenosti (a to uključuje i čitanje) tešto je definirati kao pojam jer ona uključuje više aspekata, od razvijenosti vještina i uporabe informacija u svakodnevnom životu, te motivacije za njihovo prakticiranje i za učenje izvan formalnog sustava obrazovanja, do pozitivnih stavova prema važnosti promicanja pismenosti i svih čimbenika u lancu koji se time bave. Istraživanjem je definirano 9 čimbenika (indikatora) u razvijanju i promicanju kulture pismenosti koji govore o lancu pisane riječi, novim tehnologijama, politici obrazovanja i produkciji materijala. Knjižnice su dio tog lanca koje svoju djelatnost mogu prepoznati u svih 9 čimbenika kulture pismenosti i čitanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA