Naslov
Arterijska hipertenzija u pasa i mačaka
(Systemic arterial hypertension in dogs and cats)

Autori
Torti, Marin ; Kučer, Nada ; Žubčić, Damir

Izvornik
Veterinarska stanica (0350-7149) 38 (2007), 1; 19-31

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
pas; mačka; arterijska hipertenzija
(dog; cat; arterial hypertension)

Sažetak
Sistemsku arterijsku hipertenziju kod pasa definiramo kao povišenje sistoličkog arterijskog tlaka iznad 180 mmHg i dijastoličkog iznad 100 mmHg, odnosno kod mačke povišenje sistoličkog iznad 160 mmHg i dijastoličkog iznad 95 mmHg. Etiološki se sistemska arterijska hipertenzija dijeli na esencijalnu (primarnu ili idiopatsku) i sekundarnu, koja može biti posljedica bolesti bubrega, endokrinoga, kardiovaskularnog i središnjeg živčanog sustava. Tako povišenje arterijskog krvnog tlaka najčešće nalazimo kod hipertireoidizma u mačaka i hiperadrenokorticizma u pasa. Zbog promjena u hemodinamici, posebice u mikrocirkulacijskom koritu, dolazi do razvoja kapilarne hipoksije i posljedičnog ishemičkog oštećenja organa, posebice tzv. ciljnih organa (oka, bubrega, srca i mozga). Liječenje antihipertenzivima opravdano je u pasa i mačaka kada je sistolički tlak viši od 200 mmHg, odnosno dijastolički viši od 120 mmHg, bez obzira na klinički nalaz. Ukoliko je krvni tlak viši od 170/100 mmHg potrebno je razmotriti opravdanost uvođenja antihipertenziva, a kako bi se spriječio nastanak oštećenja ciljnih organa. U slučajevima arterijske hipertenzija kada je arterijski krvni tlak niži od 170/100 mmHg potrebno je životinju tijekom 4 do 6 tjedana pratiti, te ponovno procijeniti potrebitost uvođenja antihipertenzivnog liječenja. Cilj je liječenja arterijske hipertenzije snižavanje arterijskog krvnog tlaka na vrijednosti niže od 170/100 mmHg.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA