Pregled bibliografske jedinice broj: 328576
Poznavanje osjetila njuha i sluha kod šumskih glodavaca u cilju kvalitetne primjene mjera zaštite
Poznavanje osjetila njuha i sluha kod šumskih glodavaca u cilju kvalitetne primjene mjera zaštite // Glasilo biljne zaštite, 2007 (2007), 6; 380-386 (podatak o recenziji nije dostupan, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 328576 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Poznavanje osjetila njuha i sluha kod šumskih glodavaca u cilju kvalitetne primjene mjera zaštite
(Knowledge of forest rodent senses for the purpose of conducting proper extermination)
Autori
Margaletić, Josip ; Glavaš, Milan ; Hrašovec, Boris ; Kišasondi, Anita
Izvornik
Glasilo biljne zaštite (1332-9545) 2007
(2007), 6;
380-386
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
Šumski ekosustavi; Sitni glodavci; zaštita šuma; dinamika populacije
(forest ecosystem; small rodents; forest protection; population dynamics)
Sažetak
Većina glodavaca su polifagne životinje. Eksperimentalo se pokazalo da preferiraju hranu koja im je poznata, te da mogu prema boji i okusu razabrati koja je vrsta hrane hranjivija, a koja ne. Mamci koje čovjek koristi u primamljivanju ovih životinja s ciljem njihovog hvatanja u klopke (različit tipovi živolovki ili mrtvolovki) sačinjenih od namirnica ukusnih čovjeku ne moraju uvijek biti atraktivne za miševe i voluharice. Kako bi preživjeli, ti se sisavci moraju oslanjati na poznavanje svoga teritorija. Uspješnu orijentaciju su iskazivale adultne i subadultne jedinke na kojima je istraživanje ponašanja obavljeno u uvjetima mraka. Neki istraživači smatraju da sitni glodavci « ; ; ; pamte» ; ; ; putove kako bi se vratili na mjesto obitavanja. Ono po čemu se ravnaju do sada nije temeljito istraženo, ali neki dokazi upućuju da više koriste mirisne ili zvučne znakove nego li vizualne. Smatra se da glodavci koriste krošnje grmlja i niskoga raslinja pri bešumnom kretanju po terenu kako bi bili neupadljivi predatorima. Činjenica da sitni glodavci izbjegavaju nepoznate objekte može značajno poremetiti naša shvaćanja dinamike njihovih populacija. Juvenilne jedinke je vjerojatno lakše uhvatiti u klopke zbog njihovog manjka iskustva, ali jednom ulovljene životinje ne upadaju ponovno u istu zamku. U južnom dijelu Europe šumske voluharice mogu biti aktivne i tijekom dana i tijekom noći sa tendencijom najveće aktivnosti u zoru i sumrak. Noću su više aktivne tijekom ljetnih mjeseci. Kod A. flavicollis i A. sylvaticus dokazano je da aktivnost određene starosne dobi i spola može utjecati na aktivnost ostalih jedinki pa tako npr. dominantni mužjak može ograničiti kretanje i aktivnost podređenih jedinki. Spolna zrelost šumskih voluharica, te ponašanje vezano uz spolne hormone ovisni su od starosti jedinke i godišnjeg doba. Istraživanja osjetila mirisa i zvuka kod šumskih glodavaca su pokazala da su ona kod njih visoko razvijena. Jedinke vrsta A. sylvaticus i C. glareolus odašilju različite zvučne signale.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
068-0681966-2775 - Biotski čimbenici propadanja šumskog drveća na kršu Hrvatske (Diminić, Danko, MZOS ) ( CroRIS)
068-1430115-2119 - Šumski ekosustavi kao prirodna žarišta hantavirusa i leptospira (Margaletić, Josip, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- CAB Abstracts