Naslov
Kronologija suzbijanja gubara (Lymantria dispar L.) u državnim šumama Republike Hrvatske
(Chronology of controlling the gypsy moth (Lymantria dispar L.) in state forests of the Republic of Croatia)

Autori
Margaletić, Josip ; Jurjević, Vladimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova seminara “ DDD i ZUPP – 60. obljetnica ustroja suvremene djelatnosti dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije u Republici Hrvatskoj” / Korunić, Zlatko - Zagreb : Korunić, 2007, 403-430

ISBN
978-953-7247-06-05

Skup
DDD i ZUPP – 60. obljetnica ustroja suvremene djelatnosti dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije u Republici Hrvatskoj

Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 28.03.2007. - 30.03.2007

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
gubar (Lymantria dispar L.); šumski ekosustavi; dinamika populacije; defolijacija; insekticidi
(gypsy moth (Lymantria dispar L.); forest ecosystem; population dynamics; defoliation; insecticides)

Sažetak
Gubar (Lymantria dispar L.) je polifagni štetnik koji u stadiju ličinke (gusjenice) uzrokuje defolijaciju (hrani se lišćem) na slijedećim vrstama drveća: hrastu lužnjaku (Quercus robur L.), običnom grabu (Carpinus betulus L.), topolama (Populus spp.) vrbama (Salix spp.), johama (Alnus spp.), šljivama (Prunus spp.), jabukama (Malus spp.) i dr. U vrijeme masovne pojave može oštetiti lišće stabala na velikim površinama. U posljednjih 60 godina zabilježeno je nekoliko velikih gradacija ove vrste i to u slijedećim razdobljima: 1945.-1950., 1953.-1956., 1963.-1967. i 1969.-1975. godine. Štete od defolijacije se manifestiraju u gubitku prirasta stabala, te izostanku uroda sjemena. U slučaju golobrsta prirast se može smanjiti i do 30 %. Ukoliko drugi list koji se pojavi poslije golobrsta uništi hrastova pepelnica (Microsphaera aplhitoides Griff. et Maubl.) utvrđeno je da su tada štete od gubitka prirasta još veće, a time se stvaraju preduvjeti za masovno sušenje šume. Poslovi zaštite šuma, a koja je jedna od temeljnih djelatnosti državnog poduzeća &laquo ; Hrvatske šume&raquo ; d.o.o Zagreb, organizirano je trostupanjski (Direkcija, Uprava šuma Podružnica, šumarija) pri čemu svaka razina ima jasno definirane zadatke propisane Zakonom o šumama, Zakonom o zaštiti bilja, Zakonom o zaštiti od požara, općim aktima poduzeća, te nizu drugih zakona i podzakonskih akata. Procjena brojnosti gubara u državnim šumama Republike Hrvatske provodi se metodom utvrđivanja brojnosti jajnih legala po dijagonalnim linijama položenih u šumskoj sastojini. Intenzitet zastupljenosti se dijeli u pet stupnjeva ovisno o postotku stabala na kojima su zabilježena jajna legla. U radu su detaljno prikazane površine po kategorijama zastupljenosti ovoga leptira u razdoblju od 1970. do 2001. godine. U 2002. godini zabilježena je prisutnost gubara različitog intenziteta na 58 458 ha šuma, 2003. godine na 84 409, 56 ha, a 2004. godine na 149 153, 39 ha. Na osnovu procjene brojnosti u jesen 2004. godine, u proljeće 2005. godine je bila pretpostavka je se mogla očekivati povećana brojnost ove vrste, te su organizirane mjere zaštite na ukupnoj površini od 31 304 ha šuma kojima gospodare Uprave šuma Podružnice Vinkovci, Osijek, Našice, Zagreb, Sisak i Nova Gradiška. Poduzimanje akcije suzbijanja obuhvaćalo je izvršenje slijedećih radnji: utvrditi površine na kojima će se provesti suzbijanje, utvrditi metodu suzbijanja, pripremiti zemljopisne karte s površinama na kojima je zabilježena prisutnost štetnika, odrediti vrstu insekticida koji će se primijeniti i nabaviti ga, odrediti aerodrome za polijetanje aviona, osigurati potreban broj prijevoznih sredstava za dostavu insekticida i ljudstva na aerodrome, te obavijestiti javnost (osobito pčelare) o vremenu provođenja akcije. Odluka o upotrebi nekog od sredstava donosila se na temelju slijedećih kriterija: postotku stabala na kojima su zabilježena jajna legla (intenzitetu &laquo ; napada&raquo ; ), statusu pojedine sastojine (nalazi li se ista u zaštićenom području ili ne), raspoloživoj količini svih vrsta zaštitnih sredstava, meteorološkim uvjetima, tehničkoj opremi zrakoplova, te stadiju razvoja gusjenica. Temeljem tih kriterija, tijekom 2005. godine, za suzbijanje gubara su korišteni slijedeći preparati: Foray 48 B (22 311 l), Match 0, 5 EC (6 229 l), Karate 2, 5 EC (2 525 l), Decis 2, 5 EC (884 l) i Dimilin SC 48 (210 l). Na osnovu cijene preparata, njegovog utroška po jedinici površine (ha), te cijene rada zrakoplova, trošak suzbijanja po jedinici površine za korištene preparate je iznosio: 488, 00 kn/ha (Foray 48 B) ; 234, 00 kn/ha (Match 0, 5 EC) ; 242, 00 kn/ha (Dimilin SC 48 ) ; 106, 00 kn/ha (Decis 2, 5 EC) i 99, 00 kn/ha (Karate 2, 5 EC). Trošak suzbijanja gubara tijekom 2005. godine (ukupno sve tretirane površine u Republici Hrvatskoj) iznosio je 6 106 190, 00 kn ili prosječno 195, 06 kn/ha bez obzira na vrstu korištenog preparata. Za utvrđivanje uspjeha suzbijanja primijenjena je metoda okularne procjene i metoda postavljanja kontrolnih ploča.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA