Naslov
Raširenost fitopatogenih gljiva na pojedinim biljnim svojtama parka Prirode Bikovo i botaničkog vrta Kotišina
(Occurrence of phytopathogenic fungi on certain plant taxa in Biokovo nature park and Kotišina botanical garden)

Autori
Miličević, Tihomir ; Ivić, Dario ; Cvjetković, Bogdan ; Sovilj, Nenad

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka 2. hrvatskog botaničkog kongresa / Britvec, Mihaela ; Škvorc, Željko - Zagreb : Hrvatsko Botaničko Društvo, 2007, 158-159

ISBN
987-953-99774-1-0

Skup
2.hrvatski botanički kongres

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.09.2007. - 22.09.2007

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Botanički vrt Kotišina; Fitopatogene gljive; Mikoze; Park prirode Biokovo
(Biokovo nature park; Botanical garden Kotišina; Mycoses; Phytopathogenic fungi)

Sažetak
Tijekom travnja i svibnja 2007. praćena je pojava fitopatogenih gljiva na pojedinim biljnim svojtama na području parka prirode Biokovo uključujući i botanički vrt Kotišina. Od velikog broja biljnih svojti koje su raspostranjene na tom području za istraživanje raširenosti fitopatogenih gljiva izabrane su svojte koje imaju status endemičnih i zaštićenih vrsta ili one svojte koje mogu imati hortikulturnu primjenu. To su bile slijedeće svojte: Allyssoides utriculatum, Allysum montanum, Arbutus unedo, Asphodelus aestivus, Asphodeline lutea, Agave americana, Campanula portenschlagiana, Coronilla emeroides, Cyclamen hederaefolium, Erythronium dens-canis, Euphorbia sp., Helianthemum sp., Juniperus oxycedrus, Iris pseudopallida, Myrtus communis, Petteria ramentacea, Phillyrea sp., Pistacia lentiscus, Prunus mahaleb, Pirus amygdaliformis, Ruscus aculeatus, Quercus ilex, Sempervivum sp., Senecio rupestris, Smilax aspera i Vinca major. Na temelju pojave simptoma fitomikoza in situ na navedenim svojtama i laboratorijskom determinacijom gljiva na temelju morfoloških karakteristika njihovih sporulirajućih struktura determiniran je veći broj fitopatogenih vrsta gljiva. Na endemičnoj vrsti perunike Iris pseudopallida utvrđene su dvije fitopatogene gljive Cladosporium iridis i Drechslera iridis (pjegavost i palež lišća). Na Asphodelus aestivus utvrđena je gljiva Didymella asphodeli (antraknoza stabljike). Gotovo svi pregledani primjerci Smilax aspera bili su zaraženi gljivom Cercospora smilacina (pjegavost lišća). Također većina pregledanih grmova Ruscus aculeatus bili su zaraženi gljivom Paraphaeosphaeria rusci (paleži lišća i izboja). Na Erythronium dens-canis utvrđena je gljiva Uromyces erythronii (hrđa). Na Cyclamen hederaefolium utvrđena je gljiva Septoria cyclaminis (pjegavost lišća). Sukulentni listovi Agave americana bili su zaraženi gljivom Colletotrichum agaves (antraknoza). Na Arbutus unedo utvrđena je gljiva Septoria unedonis (pjegavost lišća). Rijetki primjerci Vinca major velikim intenzitetom bili su zaraženi gljivom Puccinia vincae (hrđa). Na Juniperus oxycedrus i Pirus amigdaliforimis utvrđena je gljiva Gymnosporangium fuscum (kruškin pikac ili hrđa) koja kao heterecijska hrđa dolazi na ove dvije vrste. Na ostalim pregledanim biljnim svojtama nije utvrđena pojava fitopatogenih gljiva. Za većinu determiniranih vrsta fitopatogenih gljiva ovo je prvi spomen o njihovoj raširenosti kod nas.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA