Naslov
Utjecaj žive kulture kvasca Saccharomyces cerevisiae1026 na proizvodnju i kakvoću mlijeka te neke biokemijske krvne pokazatelje mliječnih ovaca
(The influence of live yeast culture Saccharomyces cerevisiae1026 on milk production and quality, and selected blood biochemistry values of dairy ewes)

Autori
Mašek, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Veterinarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
07.04

Godina
2008

Stranica
108

Mentor
Mikulec, Željko

Ključne riječi
mliječna ovca; metabolički profil; mužnja; proizvodnja mlijeka; Saccharomyces cerevisiae
(dairy ewe; metabolic profile; milking; milk production; Saccharomyces cerevisiae)

Sažetak
Proveden je pokus kao bi se ispitao utjecaj tretmana kvascem (Saccharomyces cerevisiae) na količinu mlijeka, kemijski sastav mlijeka i biokemijske parametre mliječnih ovaca, hranjenih pašom i krmnom smjesom, tijekom strojne mužnje. U pokusu je korišteno 120 križanih mliječnih ovaca (istarska X istočno frizijska) smještenih na farmi i pašnjacima u okolici Tara. Iz cijelog stada (n = 420) je izdvojeno 60 multiparnih ovaca u prosjeku starih 3.5 godine i 60 životinja u prvoj laktaciji u prosjeku starih 1.5 godine. Ovce su prvog dana mužnje nasumično podijeljene u šest skupina po 20 životinja. Multiparne ovce su podijeljene u tri skupine koje su dobivale: 0, 3 i 6 g kvasca na dan (KS/M, YS3/M i YS6/M skupina) i primiparne su također podijeljene u tri skupine koje su dobivale : 0, 3 i 6 g kvasca na dan (KS/P, YS3/P i YS6/P skupina). Pokus je kod multiparnih ovaca trajao 140 dana dok je kod primiparnih trajao 80 dana. Tretman kvascem je značajno utjecao na količinu mlijeka tijekom mužnje. Kod multiparnih ovaca YS6/M skupina je imala značajno više količine mlijeka (P<0.05) u odnosu na KS/M skupinu tijekom cijele mužnje osim prvog dana. Nasuprot tome, YS3/M je imala značajno povećanje mlijeka (P<0.05) samo 40. i 120. tijekom jutarnje i večernje te 20., 40. i 120. dana ukupno. Kod primiparnih ovaca YS6/P skupina je imala značajno više mlijeka (P<0.05) 60. dan kod jutarnje mužnje, 20. dan kod večernje te 20. i 80. dan ukupno u odnosu na KS/P skupinu. Kod YS3/P tretman kvascem nije utjecao na količinu mlijeka. Kod multiparnih je ukupna količina proizvedenog mlijeka tijekom cijele mužnje kod pokusnih skupina bila veća za 8.1% kod YS3/M i 17.4% kod YS6/M u odnosu na KS/M skupinu. Kod primiparnih je povećanje iznosilo 1.0% kod YS3/P i 5.7% kod YS6/P u odnosu na KS/P skupinu. Tijekom pokusa postojala je visoka negativna korelacija (P<0.05) proizvodnje mlijeka i TVI kod multiparnih ovaca dok kod primiparnih korelacija nije bila značajna (P>0.05). Značajna pozitivna korelacija poboljšanja proizvodnje mlijeka YS6/M u odnosu na KS/M skupinu i TVI također je bila prisutna samo kod multiparnih ovaca. Tretman kvascem nije imao značajan utjecaj na mjerene tjelesne kondicije tijekom pokusa (P>0.05). Kultura kvasca je imala značajan utjecaj i na kemijski sastav mlijeka. Kod multiparnih ovaca YS6/M skupina je u odnosu na KS/M skupinu imala značajno veću količinu (P<0.05) korigiranog mlijeka tijekom cijele mužnje te masti i suhe tvari samo u središnjem razdoblju dok je razina uree u središnjem razdoblju bila značajno niža. Kvasac nije utjecao na kemijski sastav mlijeka YS3/M skupine osim u središnjem razdoblju kada je ta skupina imala značajno višu (P<0.05) razinu korigiranog mlijeka, mliječne masti i suhe tvari u odnosu na KS/M skupinu. Kod primiparnih ovaca YS6/P skupina je imala značajno veće (P<0.05) količine korigiranog mlijeka i mliječne masti u središnjem i završnom razdoblju mužnje te nižu razinu laktoze u središnjem razdoblju u odnosu na KS/P skupinu. Nasuprot tome kvasac nije značajno utjecao (P>0.05). niti na jedan parametar YS3/P skupine u odnosu na KS/P skupinu. Ukupna količina proizvedenih komponenti mlijeka je bila značajno veća (P<0.05) kod obje skupine multiparnih ovaca u odnosu na KS/M skupinu s time da je YS6/M skupina imala značajno veću količinu i od YS3/M skupine. Kod primiparnih ovaca YS6/P skupina je imala veću (P<0.05) količinu proizvedenog korigiranog mlijeka, masti i bjelančevine tijekom cijele mužnje u odnosu na KS/P skupinu dok je proizvodnja YS3/P skupine bila slična KS/P skupini. Metabolički pokazatelji su se također razlikovali između pojedinih skupina. Kod multiparnih ovaca obje pokusne skupine su imale značajno višu (P<0.05) razinu BHBA i numerički veću vrijednost glukoze (P<0.10) u odnosu na KS/M skupinu dok je YS6/M skupina još imala i značajno nižu razinu uree (P>0.05) i numerički višu (P<0.1) razinu triglicerida u odnosu na KS/M skupinu. Kod primiparnih ovaca je samo YS6/P skupina imala numerički nižu (P<0.1) vrijednost uree i višu BHBA u odnosu na KS/P skupinu. Na osnovi rezultata može se zaključiti kako je tretman živom kulturom kvasca Saccharomyces cerevisiae, u uvjetima našeg pokusa, imao značajan utjecaj na proizvodnju, kemijski sastav mlijeka i metaboličke pokazatelje mliječnih ovaca. Bazirano na znatnijim i konstantnijim rezultatima, možemo preporučiti korištenje žive kulture kvasca u obliku komercijalnog pripravka Yea Sacc&#174; u dozi od 6g/ovci/dnevno kao prikladnu za primjenu u terenskim uvjetima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA