ࡱ> `pbjbj+4R----T-RO........NNNNNNN$Ph SJOQ1..11O..oOLLL1f..NL1NLLL.. @Lmu-6HL4LO0OLSSJSSLSSL,.l/|L/dL0...OOK...O1111RRR6dRRR6RRR Dr.sc. Drago Pupavac, viai predava  Erika Gr~in Vukovarska 58 51 000 Rijeka  HR PROCJENA POTRA}NJE ZA POMORSKIM PUTNI KIM PROMETOM Sa~etak Temeljni cilj ove znanstvene rasprave jest istra~iti promjene koje se mogu o ekivati u pogledu razine potra~nje za promorskim prometom u Republici Hrvatskoj do 2011. godine. Regresijska analiza makroekonomskog modela za procjenu potra~nje za pomorskim putni kim prometom treba potvrditi hipotezu o uspostavljanju signifikantne veze izmeu potra~nje za pomorskim putni kim prijevozom kao zavisne varijable i broja dolazaka turista kao nezavisne varijable. Prihvatljive teorijske, statisti ke i ekonometrijske rezultate pokazuje linearni model koji u konkretnom slu aju ima sljedei oblik Y = 2185,98 + 0,904 X. Prognoza potra~nje za pomorskim putni kim prometom do 2011. godine izraena je temeljem pretpostavke o konstantnoj prosje noj godianjoj stopi rasta broja dolazaka turista od 3,5 % godianje i pokazuje da e se pomorski putni ki promet do 2011. godine poveati za 10,4 % . Klju ne rije i: pomorski putni ki promet, prijevozna potra~nja, regresijska analiza 1. UVOD Europski turisti se u sve veem broju odlu uju za hrvatsku obalu Jadranskog mora. Najvei broj turista u Hrvatsku dolazi cestovnim prometom (oko 93%). Upravo turisti kojima su zadnja destinacija hrvatski otoci najzna ajniji su korisnici usluga u pomorskom putni kom prometu. Budui da je potra~nja za prometnim uslugama izvedena potra~nja, broj dolazaka turista u Republiku Hrvatsku, inducira veu potra~nju za pomorskim putni kim prijevozom. Osiguranjem kvalitetne kopnene prometne povezanosti pomorskoputni kih luka Republike Hrvatske s emitivnim turisti kim podru jem definiran je temeljni razvojni imbenik hrvatskog turizma, a time i pomorskoputni kih luka. Sukladno tome postavljena je sljedea radna hipoteza: Zahvaljujui primjerenoj povezanosti pomorskoputni kih luka s cestovnom infrastrukturom i poveanom broju dolazaka turista mogue je prognozirati zna ajno poveanje pomorsko putni kog prometa u Republici Hrvatskoj. Temelj takvoj prognozi su i sli na iskustva dr~ava Europske unije u kojima je izgradnja suvremene autoceste prema putni kim lukama rezultirala poveanjem prometa od 5 % godianje [1,62]. Nadalje, postojee prognoze prometa putnika u lukama od osobitog interesa za Republiku Hrvatsku na sreu pokazale su se krajnje pesimisti nim [2,30]. 2. DEFINIRANJE MODELA 2.1. Definiranje teorijskoga modela U ovoj se znanstvenoj raspravi istra~uje ovisnost ostvarenog pomorskog putni kog prijevoza i i broja dolazaka turista. Ako se s X ozna i broj dolazaka turista, a s Y ostvareni pomorski putni ki prijevoz, tada se mo~e odrediti da je Y = f (X) (1) odnosno da je Y neka funkcija od X, te da broj prevezenih putnika u pomorskom prometu (Y) na neki na in (f) ovisi od broja dolazaka turista (Y). Promjenljiva Y naziva se zavisnom promjenljivom veli inom, a promjenljiva X nezavisno promjenljivom ili objaanjavajuom promjenljivom. Pretpostavimo da je ovisnost broja prevezenih putnika u pomorskom prometu od broja dolazaka turista linearnog oblika Y = ( + (X + ( (2) gdje su ( i ( parametri (odreeni brojevi), a ( slu ajna promjenljiva (slu ajno odstupanje ili stohasti ka pogreaka). Temeljem uzorka od n elemenata dobivamo ocjene a i b nepoznatih parametara ( i (, tako da se ocjena linearne regresije osnovnog skupa mo~e napisati u sljedeem obliku: v' = a + bX (3) gdje je v' ocjena vrijednosti linearne regresije. 2.2. Statisti ki podaci Pri svom dolasku inozemni turisti koriste razli ite vrte transporta. Geografski polo~aj turisti ke destinacije te razvijenost prometne infrastrukture temeljni su imbenici kojima se rukovode turisti u odabiru vrste transporta. U Europi (uz izuzetak Gr ke, V. Britanije, Irske i Turske) dominira cestovni promet. Kako u Hrvatsku najvei broj turista dolazi cestovnim prometom i kako su otoci sve atraktivnija lokacija za turiste mo~e se zaklju iti da je broj dolazak turista u Hrvatsku opredjeljujui imbenik razvoja pomorskog putni kog prometa. U prilog navedene tvrdnje ide i struktura noenja turista u 2006. godini u Republici Hrvatskoj. Najviae noenja ostvarili su turisti iz Njema ke (23,4 %), Italije (11,6 %), Slovenije (11,2 %), Austrije (8,7 %), eake (8,3 %), Maarske (4,7 %), te Nizozemske (4,1 %) ato je ukupno 72 %. Uloga putni kog linijskog brodarstva za pomorsku zemlju kao ato je Hrvatska, s kopnenim obalnim podru jem od 1 778 km i oto nim obalnim podru jem od 4 012 km, sa 66 nastanjenih i 652 nenastanjena otoka, na kojem ~ivi 25 % stanovniatva  iznimno je va~na. To se ponajprije ogleda u boljem povezivanju otoka s kopnom, u du~obalnom povezivanju obalnih podru ja, u poticanju razvoja turizma i razvoju otoka. Kvaliteta pristupnih cesta do trajektnih pristaniata bitan je imbenik za proto nost prometa, te udobnost i sigurnost putnika na brodskim i trajektnim linijama [3,141] U pomorskom i obalnom prijevozu putnika, u 2005. godini ostvaren je duplo vei prijevoz putnika u odnosu na 1995. godinu, a za 1,42 puta u odnosu na 1988. godinu u kojoj je ostvareno predtranzicijsko vrano optereenje. Nakon izlaska iz poslovnih problema u koje je zapala u razdoblju od 1990. do 2000. godine hrvatska putni ka flota se sve viae i br~e obnavlja. Najvei promet u 2006. godini ostvarila je rije ka Jadrolinija ija je flota prevezla 8,962.064 putnika i 2,272.754 vozila ato ini 81 posto sveukupnoga ostvarenja hrvatskih brodara. Slijede Rapska (FH^`z|      0 2 : < B D X Z j l t v     , . 0 2 D F hxhxmHsH hxhxhxhxCJaJmHsH hx5CJ hx5\hxh hw]hhxCJaJhCJaJhxhxCJaJBH`|    $`a$gdxgdx $e`ea$gdx$a$gdxgdx$a$gdxgdgdxpF X Z ^ l x |     " $ * , < > H J \ ^ n p r t     $ & 4 6 H J L N X Z j l z | hxhxmHsH hxhx^   * , < > N P Z \ d f h j ~  "$.068HJN\hjrtz|  (*8:>`bdtvz~hxhxmHsH hxhx^&.L N T V ^ ` !!!|p|pfhxhx6aJ jehxhxaJ jbhxhxaJ jahxhxaJhxhx5aJhxhxaJhxhx5mHsHhxh5 hx5 hxhx56\]mHsHhxhx5\]mHsHhxhx\]mHsHhxhxmHsH hxhx%,."$TB D p r """">#@#p#r#)p. $`a$gdxdgdx $h`ha$gdx $`a$gdx$a$gdx!!!!!!@#p#r#****"+$+++p.2DHHHH IIJ2L4LLLM|M~MļļļļħĂ{ofo[hchxCJaJhxCJ\aJhshxCJ\aJ hxhxhxCJaJmHsH,hxhxB*CJOJQJ]^JaJphU)hxhxB*CJOJQJ^JaJphhmHsHhxhxmHsHhxhx5aJ jbhxhxaJ jahxhxaJhxhxaJ haJ!plovidba s prevezenih 1,057.602 putnika i 352.909 vozila, te Mediteranska plovidba iz Kor ule s prometom od 437.460 putnika i 106 tisua vozila. Uvjerljivo najvei rast prometa bilje~i se na dr~avnim brzobrodskim linijama na kojima je prevezeno gotovo milijun putnika ili 8,6 posto viae nego u 2005. godini. Najprometnija je bila linija Ubli-Vela Luka-Hvar-Split s 224.322 putnika, a najvee poveanje prometa zabilje~eno je na linijama Kor ula-Hvar-Split (28,2 posto), Vis-Split (18,6 posto) i Rijeka-Rab-Novalja i Premuda-Silba-Olib-Zadar (po 17 posto). U 2006. Jadrolinija je prevezla 8 972 000 putnika i 2 274 000 vozila sa svojom flotom od 54 brodova (5 velikih putni kih trajekata za du~obalnu i meunarodne linije, 35 trajekata u lokalnom putni kom prometu, 8 katamarana, 1 hidrobus i 5 klasi nih brodova) ukupnog kapaciteta 3300 vozila i 25 540 putnika. Ova rasprava temelji se na podatcima o kretanju broju dolazaka turista i ukupnom broju prevezenih putnika u pomorskom prometu Republike Hrvatske od 1995. do 2005. godine (cf. tablicu 1). Tablica 1: Dolasci turista i pomorski putni ki promet Hrvatske od 1995. do 2005. godine GodinaDolasci turista (u 000)Pomorski i obalnih prijevoz putnika (u 000)19952610559119964186597919975585671519985852692319995127664720007137800920017860900920028320972120038878104292004941210908200599951144020061038512079Izvor: SLJH Republike Hrvatske 2006. 2.3. Ocjena modela Budui je potra~nja za prometom openito izvedena potra~nja, polazna pretpostavka ove znanstvene rasprave jest da rast broja dolazaka turista inducira veu potra~nju za pomorskim putni kim prijevozom. Analiza meuovisnosti obima pomorskog putni kog prometa i broja dolazaka turista u Hrvatskoj u razdoblju od 1981. do 2006. godine zorno je predo ena grafikonom 1. Grafikon 1: Meuovisnost broja dolazaka turista i obima pomorskog putni kog prometa  U suvremenoj Hrvatskoj u razdoblju od 1995. do 2006. godine meuovisnost broja dolazaka turista i broja prevezenih putnika u pomorskom i obalnom prijevozu joa ja e je izra~ena (cf. grafikon 2). Grafikon 2: Meuovisnost broja dolazaka turista i obima pomorskog putni kog prometa  Kako je temeljni cilj ove rasprave potvrditi da je zahvaljujui poveanom broju dolazaka turista izravno i bitno povean pomorski putni ki promet u Republici Hrvatskoj izvraeno je ocijenjivanje parametara funkcije (3). Parametri su ocijenjeni temeljem statisti kih podataka iz tablice 1. Kod ocjenjivanja vrijednosti parametara funkcije oblika (3) primjenjena je metoda regresijske analize, a samo numeri ko ra unanje obavljeno je pomou prora unske tablice Excel. Najpovoljnije teorijske, statisti ke i ekonometrijske rezultate pokazuje linearni model Y = 2185,98 + 0,904 X (4) Pri emu je zavisna varijabla (Y) broj prevezenih putnika u pomorskom prometu, a nezavisna varijabla (X) broj dolazaka turista. Visoka vrijednost koeficijenata korelacije (97,70 %), t-omjera (4,68) i F- statistike (210,64), ukazuje na visok stupanj prakti ne upotrebljivosti ovog modela za projekciju prijevozne potra~nje za pomorskim putni kim prijevozom u Hrvatskoj. 2.4. Predvianje potra~nje za pomorskim putni kim prometom do 2011. godine Primjenom modela (4) dolazimo do prognoze potra~nje za cestovnim teretnim prometom do 2011. godine (tablica 1). Tablica 1: Prognoza pomorskog i obalnog prijevoza putnika u Hrvatskoj 2007.-2011. GodinaDolasci turista (u 000)Pomorski i obalni prijevoz putnika (u 000)2007.10748,4811902,62008.11124,6712242,682009.11514,0412594,672010.11917,0312958,972011.12334,1213336,03 Prognoza je izraena temeljem pretpostavke o konstantnoj prosje noj godianjoj stopi rasta dolazaka turista od 3,5 % u razdoblju od 2007. do 2011. godine. Premda u razdoblju od 2001. do 2005. hrvatski turizam bilje~i porast prometa po stopi od 7 % za o ekivati je neato manje stope rasta u narednom razdoblju. U prilog takve tvrdnje pored okretanja Hrvatske razvoju elitnog turizma idu i podaci da svjetski turizam bilje~e rast po stopi od 3,2 %, a europski po stopi od 2,3 %. 3. ZAKLJU AK Regresijska analiza makroekonomskog modela za procjenu potra~nje za pomorskim putni kim prometom potvrdila je hipotezu da je zahvaljujui poveanom broju dolazaka turista kao zavisne varijable doalo do poveane potra~nje za pomorskim putni kim prijevozom kao nezavisne varijable u Republici Hrvatskoj. Procjena potra~nje za pomorskim putni kim prometom ukazuje na poveanje pomorskog putni kog prometa za 10,4 u 2011. u odnosu na do 2006. godine. Takav podatak jam i perspektivu razvoja morskog linijskog putni kog brodarstva, i to posebice s obzirom na potrebu razvitka turizma na otocima. LITERATURA [1] A. Jugovi: Kopnena prometna infrastruktura u funkciji razvitka luka, Suvremeni promet, Hrvatsko znanstveno druatvo za promet, Zagreb, 2006., Vol. 26, Br. 1-2, p. 59-63. [2] . Dundovi, D. Rudi: Compatibility of Croatian and European Port Policies-Prerequisites and Measures for Successful Development of Croatian Port System, Pomorski znanstveni asopis Naae More, Veleu iliate u Dubrovniku, Dubrovnik, 2002., God. 49, Br. 1-2, p. 20-31. [3] . Dundovi, D. Rudi: Morske luke i morsko brodarstvo PG} - postojee stanje i razvojne koncepcije, Pomorski znanstveni asopis, Naae More, Veleu iliate u Dubrovniku, Dubrovnik, 2005., God. 52, Br. 3-4, p. 133 - 143. [2] V. avrak: Makroekonomski management i strategija prometa Hrvatske, Politi ka kultura, Zagreb, 2003. [3] D. Montgomery, E. Peck: Introduction to Linear Regression Analysis, New York: Wiley, 1991. [5] Statisti ki ljetopis Republike Hrvatske, razli ita godiata, Dr~avni zavod za statistiku, Zagreb. p.J2L4LLLM"MjM|M $$Ifa$gdx$a$gdx $`a$gdx$[$\$`a$gdx |M~MMMMrfff $$Ifa$gdxkd$$IflF &&&)06    44 lal~MMMMMMMMMMMMMNNN(NNHN\N^NhN|N~NNNNNNNNNNNNOOTOVO|O~OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOPPP̠̠̠̠̠̠̠̠̠̠̽ hxhxhxhx5aJhxhx5mHsHh9hxCJaJmHsHhxhxmHsHhxCJaJh9hxCJaJh0hxCJaJhshxCJaJ?MMMMMrfff $$Ifa$gdxkd$$IflF ''')06    44 lalMMMMMrfff $$Ifa$gdxkdn$$IflF ''')06    44 lalMMMMMrfff $$Ifa$gdxkd%$$IflF ''')06    44 lalMMNNNrfff $$Ifa$gdxkd$$IflF ''')06    44 lalNN(N2NNHNRN\Nrfff $$Ifa$gdxkdJ$$IflF ''')06    44 lal\N^NhNrN|Nrfff $$Ifa$gdxkd$$IflF ''')06    44 lal|N~NNNNrfff $$Ifa$gdxkd$$IflF ''')06    44 lalNNNNNrfff $$Ifa$gdxkdo$$IflF ''')06    44 lalNNNNNrfff $$Ifa$gdxkd&$$IflF ''')06    44 lalNNNNOrfff $$Ifa$gdxkd$$IflF ''')06    44 lalOOTOVO|O~OVRXRZRrjjeYMjj $`a$gdx $^a$gdxgdx$a$gdxkd$$IflF ''')06    44 lalPPPPPPPPPPP QQQ Q$Q&Q:QU@UYYYY\\H]J]*^,^.^0^^^ $$Ifa$gdx $`a$gdx $`a$gdx$a$gdxgd$a$gdx6U8U:UU@UHUJUNUPU`UbUjUlUrUtUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUVVVVVV V"V*V,V0V2VBVDVNVPVTVVVbVVVVVVVVVVVVVV\F]ĽĽĽĽĽĽĽĽĽĽĽĽĽĽĽĽĽĽĽĽĽĽĽĽĽĽĽĽĽĽĽĽhxhx5\mHsH hxhxhxhxmHsHhRhxCJaJmHsHhxCJaJmHsHjh0ohxUhxhmHsHEF]*^,^0^d`f`aaaaaaaaaabbbbbb$b&b4b6b:b^__X_j_l_x___eYY $$Ifa$gdxkdh#$$IflF!P L/ t06    44 la $$Ifa$gdx_____qeYY $$Ifa$gdx $$Ifa$gdxkd$$$IflF!P L/ t06    44 la_____qeYY $$Ifa$gdx $$Ifa$gdxkd$$$IflF!P L/ t06    44 la_` ``0`qeYY $$Ifa$gdx $$Ifa$gdxkd~%$$IflF!P L/ t06    44 la0`2`>`P`b`qeYY $$Ifa$gdx $$Ifa$gdxkd2&$$IflF!P L/ t06    44 lab`d`f`,d.d0dJdLdhqi]QiLG]gdxgdx $^a$gdx $`a$gdx$a$gdxkd&$$IflF!P L/ t06    44 lahhiidjl>nooppp`gdx$a$gdxgdx$a$gdx hii>nppph#\FhxhxhxCJaJ hxhxhxhx5CJaJhxhx5.:px/ =!"#$% 1 0:px/ =!"#$% 1 0:px/ =!"#$% $$Ifl!vh555)#v#v#v):V l06,555)9al$$Ifl!vh555)#v#v#v):V l06,555)9al$$Ifl!vh555)#v#v#v):V l06,555)9al$$Ifl!vh555)#v#v#v):V l06,555)9al$$Ifl!vh555)#v#v#v):V l06,555)9al$$Ifl!vh555)#v#v#v):V l06,555)9al$$Ifl!vh555)#v#v#v):V l06,555)9al$$Ifl!vh555)#v#v#v):V l06,555)9al$$Ifl!vh555)#v#v#v):V l06,555)9al$$Ifl!vh555)#v#v#v):V l06,555)9al$$Ifl!vh555)#v#v#v):V l06,555)9al$$Ifl!vh555)#v#v#v):V l06,555)9al$$Ifl!vh555)#v#v#v):V l06,555)9alDd XJJ0  # A"=P_t";  @= =P_t"; ؉(_\G+ x]}pU}y1T> Xi@LW$"bbAG 0AX&HP8P:FDˆ4H@E;ButZ;iˤ=l}oulssݫR $(J]7+,U^w*v3~ԯa/frg@IZ5W2vu.%F֙9G&f#f}LCv+ CbJ΃)[[QGՁoXnۺJݬ,'ctim>ek(=Jң(=Jң(tyn޽*a~ؠN31kI3WS9??]v{oٳ栐=AV\OShN|38WR )G4R*N8Lןȑ\B\A|9: m5Cx,}Q,e4 I\5x+^&2x '|aItzJIRxl)%c9Rm6sGw |$_.B/x4Ǎ?wOt| ^ZI yn!7~TG?ixg,w/px+~_LJQ-o.}:&B-oYy})שYT=}=UY\B5-y {,햼KnF%xKާ,a%ÒOAxْ -ț-K I@*#ȑ#.TpD{8.{ ,2d/9űlqwFHY !{ǵ*8g>Es; #ȑa\BYfHyr7CV#ߗ8Dׯ_Nc@퀏7^q/ܓ0yyēdd9!Gך;YW>>r91򫜠9yn)' qH9fǓA%q<)ASr;s7_d?~v#ȑ.=ญXO^z#ț!~F#ϱ]ڈ>c~_>rdP8n7sɻ 7>rd_Hyym╀7Gqq=' 7rč7Grqokl 52X -A%L BZ#ȑ}.u3xDVa] \>>rd:YX3AJ#ȑ}.[tzq 4g>>rd;WtI@ =O6Wu{O>r.oq!~W;qO|}G[LF1;nM9JegqяkT[VYS.O}q ?sqA"N>r.. QZ#Ue-6'4ge+q\Kdey!sKG.dCw= spq9F?N tfKb.1BS.6ť.1O:e*\}k\\_vu=q rqI>:_ȅׂL":#ȅױ5߹sqA.i-y m}k]\?z`#msBfȅלu $zY uqA)QC|g\|iyn`Ԗ2e;O?^<1M ,ʫPe2P&3JſB*0T!u͢,XJu<R,.:fPCꘑE7d}Up-Fiv%2ԁ:S]758f]WH]=,c]Ƴ}'mǻ=rm;Ƈ4Z=s{uμ۹xw5]zZQvG'JO~kN#Խ{ZծOU28FP ^_Z. 8K`ӼOv%?<",*Qe6] u 2b(3R#ǐQXy{]HWph{~ Dd XJJ0  # A" fF/ .@= fF/df(_\G+ x]}pUG}y4) -6Zt.$Fj d(k( MR"` ԚyǴeHcЩCm*v,v2bL3588#s=l{߽&ykٳg={w#-@ I!&Dou ˅y] /+#J([(NJ%ĉ R (M;u5a޻R޹ɸB$Fw1˥%sGd3)^412k6-Rytn]C ~Qݨw|ʇi7-1azυzNituPd.Zҽ_Tg7H_5Ul]\ռ5xPxEbQp>z\hK8!{~C,UxeH8- _bET`jO_xhd힜 y: umvm{I8[zx׹O4FlSe-^wGQd獞?ݳ'gC?PVn 1G|}|Gp?rA>b|B7K eH"C 1Я?F՟hdHP >9a>v^G0&?ۘ|70yW2y%3y$>_{q[gR)7fٜ =2mK5 @=mV65XbW)? 1ϵyAUگWؼT"k_MkAi1_!}a111`6d6w2lne6og671b6ln`6ƒޛJbts*yo"az VUn9)>`v vuнRڠt+r+mT 0wdc7ݐr ۬QCA6ј>Ie[oA65}zl!(=)nJ"ٝ߅xl)P \vf+mT @7&KF7Ax776zȷZ75r5 u.oW A&Y|=mQ_A6vB'[n٥/\FOdSo1Jop.% vymT~rgKLe+ yh~~ҭ]$^pSfvCTFBH/DŽwb(4xbc/ ѱbxbq~r6y} 0AN| sZj/iLϗ#̫Tg&G3Sp[ \V?+LšaľRzȧriT&YHc%H%̬$$If!vh55/5#v#v/#v:V l t06,55/5$$If!vh55/5#v#v/#v:V l t06,,55/5$$If!vh55/5#v#v/#v:V l t06,,55/5$$If!vh55/5#v#v/#v:V l t06,,55/5$$If!vh55/5#v#v/#v:V l t06,,55/5$$If!vh55/5#v#v/#v:V l t06,,55/5@`@ xNormalCJ_HaJmH sH tH L`L xNaslov 1$$@&a$5CJaJmH sH J`J xNaslov 2$h@&^h5aJmHsHF`F xNaslov 3$@&5CJaJmH sH >A@> Zadani font odlomkaVi@V Obi na tablica4 l4a .k@. Bez popisafS`f xTijelo teksta - uvlaka 3$`a$ CJmHsHJP`J xTijelo teksta 2CJaJmHsHPB`P x Tijelo teksta$a$5CJaJmH sH FQ`"F xTijelo teksta 3 aJmHsHdC`2d xUvu eno tijelo teksta$`a$CJaJmH sH lR`Bl xTijelo teksta - uvlaka 2$hdh`ha$ aJmHsHv^`Rv xStandard (Web)ddd[$\$)B*CJOJQJ^JaJmHphfffsHtH]"+0c$0>QRXZ[\]efZ [ q r ! " 8 9 W X l m 8&',167<AFGLQVW\afglqvw|&'1 2 M N !! " "}"~"""""""###$#-#5#6#<#E#N#O#U#^#g#h#n#w########~%%%%%''''()**O++++0000000000000000@0&00000000000000000000000000000000 00 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000000000000000000000000@02000 00 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000000000000000$0>QX\]efZ 8&',167<AFGLQVW\afglqvw|&'1 2 ! " "}"~""""###$#5#6#<#N#O#U#g#h#n########~%%%%%'''()**O++++{00y00y0y00sy00u{00s{00H{00I{00H{00F@0@0@0{00g{00f{00m {00d@0@0@0@0@0@0@0@0{00{00@ p0 @0{00{00@D @0{00{00@0 @0{00{00A0 @0 {00 {00 @pv w "{ @0 {0 0 {0 0 @  @0 {0 0 {0 0 @0 @0 {00{00@0 @0 {00{00@0S @0 {00{00@0 @0 {00{00@0 {0=06{00{00@1 {020{020@0@0@0 @0 @0 @0y0P8y0P7@0 @0 @0{0;0{0;0{0C0 DX{0C0 {0C0{0>0{0>0@0@0@0@0@0@0@0{00@0 @0{00m00m\ @0{00@0P @0{00@xJ @0{0`0{00{0G0  {0>0{0>0{0>0{0>0@0 @0 @0{0l0m{0l0{0l0@0 @0{0|}Od{0|{0| @0 00.F !~MP6UF]hp!;HJKSp.|MMMMMN?@ABCDEFGILMNOPQRp x| l D  d\m $nEEhU*U***8+8++++   KKp^*^***@+@++++ 9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsState8 *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity9 *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplaceC *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter @`1 778 km4 012 km ProductID    */0:EK "#,6<>IJQRabhikltuz{~$%&',-56=>ABKLUWcdmowxz{|}$.459:=>@AIJVYdekloptuyzUfXi a c 9C0<lsty#gqu}qs  '+,-.0167:;=>FPXY^_b   '()*/089@CLOXY[  !"*+4578:;EFGHLMQRWX`ahipqrsxy}$(+,89DEOPXY_doprsyz     ! " * N Q R V W Y Z a b k p t u  ! !!!!#!.!5!6!8!9!>!?!F!G!P!Q!`!a!e!f!l!m!o!p!z!{!!!!!!!!!!!!!! """"""*"."6"7"@"A"C"D"M"N"V"W"_"i"o"q"x""""""""""""""""""""""""""""## # #########################$$ $$$$$.$4$6$<$?$H$I$K$[$c$d$k$l$q$r$s$t$z${$$$$$$$$-%4%5%<%J%L%M%R%S%U%a%i%j%l%m%r%s%u%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%&&&& & &&9&<&=&D&E&N&k&m&n&w&x&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&'' ''''' '"'2'8'9';'E'K'M'R'S'Z'['`'a'l'm't'u'|'}'''''''''''''''''''''''''''(( ( (((%(&(.(/(3(5(>(?(E(G(O(P(Z([(b(c(e(f(l(((((9)A)B)L)M)T)U)Y)`)l)o)y))))))))))))))))))))))******%*&*-*/*3*:*F*I*S*****************S+^+_+g+h+q+r+z+|+++++++++++++#$/R-/6<>V.4W]dfY [ p r  " 7 9 V X k m 78%'Y[b': = N ! "i"o"# $%$'$.$4$I$K$R$T$[$c$$}%%'''0'1'E'K'''`*f*+3333333333333333333333333333RXZ[ ^_ij44""&&++++++L9#\Fx%PXZ&',167<AFGLQVW\afglqvw|M """"##$#-#5#6#<#E#N#O#U#^#g#h#n#w#######$u%+15151511101515@h,aaL h+@@ @ @ @"@DUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma"q)&6& 0%O0%O!x24++2qHX-?x2DrPupavacPupavacOh+'0h  $ 0 <HPX`DrPupavacNormalPupavac2Microsoft Office Word@d@s@4ru0%՜.+,0 hp  RH-TDUO+ Dr Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTVWXYZ[\]^_`abcdefghjklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F 3yuData U'1TableiSSWordDocumentSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q