Naslov
Studira li previše studenata geologiju (i druge struke na PMF-u)?
(Too many students in geology (and other disciplines at the Faculty of Sceinces)?)

Autori
Marjanac, Tihomir

Izvornik
PMF novosti (1331-8063) 1 (1999), 1; 28-29

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo

Ključne riječi
geologija; prirodne znanosti; zapošljavanje
(Geology; Natural Sceinces; Employment)

Sažetak
Upisujemo li dovoljan broj studenata da osiguramo prirodnu zamjenu kadrova u strukama koje obrazuje PMF, ili pak proizvodimo stručnjake "za burzu"? Naš je zadatak proizvesti nove stručnjake i nastavnike kojima će zadatak biti da idućih nekoliko desetljeća rade i stvaraju nova intelektualna i materijalna dobra. Statistike nas ponekad "plaše" podacima o broju nezaposlenih stručnjaka naših profila i struka, ali je pitanje koliko se tim brojkama moramo rukovoditi. Te brojke najčešće trebaju dokazati kako bi bilo bolje da uspostavimo nekakav moratorij, pa se odreknemo upisa na godinu-dvije. Ne ulazeći u analizu tko bi od toga (uopće) mogao imati koristi (i kakve?), valja razmisliti o toj problematici i iz druge perspektive, odnosno kako se često kaže "sa strane". Nedavno mi je u ruke došao članak Johna HOLBROOKA koji kao da je htio dokazati upravo suprotno, a to je - da je nas geologa manje no stručnjaka drugih struka. Kako bih što širijem čitateljstvu približio problem, ovdje prenosim njegov prevedeni članak, samo sa neznatnim stilskim preinakama. POSAO U ZNANOSTI Jobs in the Sciences John HOLBROOK (SEPMnews, 19/3, 1997) Čuo sam s mnogo strana savjet "nemoj postati geolog jer nema posla". Podaci, međutim, ne podupiru to mišljenje. Nema neposredne veze između brzine zapošljavanja, plaće i broja svršenih studenata u različitim prirodnim znanostima. Međutim, nešto je ipak u svezi ; broj svršenih studenata u svakoj grani znanosti i broj predmeta u srednjoj školi [op autora: u američkom školskom sistemu učenici mogu birati predmet iz kojeg se usavršavaju, tzv. major]. U knjizi Occupational Outlook Handbook, koju je izdao Bureau of Labor Statistics pronaći ćemo statističke podatke za mnoge profesije. Tako je navedeno da je u SAD zaposleno 118.000 biologa, 97.000 kemičara, 46.000 geologa i 20.000 fizičara. Srednji osobni dohodak za početnike po strukama iznosi: 22.900$ za biologa, 29.300$ za kemičara i 27.900$ za geologa (godišnje) [ovo su bruto iznosi, bez "davanja" i poreza]. Iz ovih podataka nazire se da, što se prihoda tiće, nema bitne razlike među strukama. Pa da vidimo kolika je konkurencija za raspoloživa radna mjesta? Podaci američkog Ministarstva obrazovanja navode broj diplomiranih studenata u razdoblju od 1970. do 1994. godine. Tako je u tom razdoblju završilo studij 659.495 studenata biologije, 244.348 studenata kemije, 94.862 studenta fizike i 88.906 studenata geologije. Odnos broja zaposlenih u odnosu na broj studenata je slijedeći: biologija 1:6, kemija 1:3, fizika 1:5, i geologija 1:2. Podijelimo li broj svršenih studenata u jednoj godini (recimo 1994.) s brojem zaposlenih u svakoj struci, dobit ćemo približnu brzinu zamjene za zaposlene u tim granama. Iz toga slijedi da za (prirodnu) zamjenu nekog danas preminulog geologa treba čekati 17, 2 godine. Usporedite to s 10, 3 godine potrebne za zamjenu zaposlenog kemičara, 5 godina za zamjenu fizičara, i samo 5 semestara za zamjenu svih zaposlenih biologa! Po tradiciji, većina učenika u srednjim školama za svoje usmjerenje [major] odabire biologiju, znatno manje ih odabire kemiju, neki odabiru fiziku, a vrlo malo ih odabire geologiju. Ovaj broj jasno odražava i broj svršenih studenata u svakoj od nabrojenih struka. Mi kao struka, jako preuveličavamo značaj mogućnosti zapošljavanja pri studentskom odabiru struke, a istovremeno jako potcjenjujemo ulogu srednje škole. Bilo kako bilo, prihvaćanje podređenog položaja naše struke u srednjim školama može struku koštati mnogih od najboljih i najmotiviranijih studenata, bez pravog razloga.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA