ࡱ> q`bjbjqPqP 8::I%       8,$d$2"888888S#U#U#U#U#U#U#$%h'Ty# 88888y#  88$8x 8 8S#8S#!  C"8  p;5""S#4$0d$",R(R(C"R( C"8888888y#y#d888d$8888d         Vlatka Vukeli, prof. 130 GODINA UJEDINJENJA VOJNOG I CIVILNOG SISKA Ove godine obilje~ava se 130. godianjica spajanja dvaju gradova koji su gotovo toponimski homonimi i koji predstavljaju fenomen jedinstvenog administrativno-politi kog polo~aja u kojem su se nalazili, a koji ukazuje na iznimku u Europi u 19.st. Specifi na situacija dovela je do razvoja grada koji se nazivao Civilnim Siskom na lijevoj obali rijeke Kupe, dok je na suprotnoj, desnoj, obali nastao grad pod nazivom Vojni Sisak. Ta, u pravom smislu rije i, administrativno potpuno odvojena grada koja su u po etku ~ivjela svaki svojim ~ivotom, na prvoj, dakle jezi noj, odnosno toponimskoj razini razlikuju se samo po apozitivnoj oznaci. Laika to mo~e lako zbuniti, pa je stoga potrebno objasniti kako je i u kojim okolnostima uope nastao Vojni Sisak, u kakvom su odnosu bila dva gotovo istoimena grada i ato je dovelo do njihova zbli~avanja koje je svoje veliko finale obilje~ilo ujedinjenjem dvije gradske opine u jednu. U 18. st. podru je koje je ozna avalo mjesto Sisak, na lijevoj obali rijeke Kupe, bilo je u feudalnom vlasniatvu Zagreba kog kaptola, dok su se na desnoj obali iste rijeke nalazili feudalni posjedi Kaptola, ali su ovi istovremeno ulazili i u sastav Banske krajine. Kako sredinom 18. st. dolazi do reorganizacije Vojne krajine, odlu eno je da se i Banska krajina organizacijski mora izjedna iti s ostalim dijelovima Vojne krajine. Da bi se to ostvarilo, uz ostalo ato je za ovu temu manje va~no, morao se izvraiti otkup feudalnog zemljiata koje se nalazilo na prostoru Krajine. Banska krajina gubi svoj dotadaanji status i biva teritorijalno izdvojena iz Kraljevine Hrvatske , te stavljena pod cjelokupnu upravu Dvorskog ratnog vijea u Be u. U sklopu tog procesa 1783/4.godine otkupljeni su i sisa ki feudalni posjedi ju~no od Kupe, koji su sada doali pod vojnu upravu inei sastavni dio Vojne krajine, a Kupa postaje granicom izmeu vojnog i civilnog podru ja uope, ato zna i da podru je Siska biva podijeljeno na Vojni i Civilni Sisak ( Slukan Alti, 2004.,56 ). Nakon potpisivanja mirovnog ugovora u Sviatovu 1791.godine i okon anja austro-turskih sukoba, Sisak prestaje biti pograni ni grad, ato dovodi do odluke o formiranju naselja koje e biti trgova ka spona vojne i civilne Hrvatske, a ato je na terenu zna ilo plansku izgradnju Vojnog Siska. Do sredine 19.st., jedan nasuprot drugog, razli iti gradovi gotovo identi nog naziva ~ive u skladu s vremenom razvijajui se, viae manje, ujedna enom brzinom. Intenzivni promet plovnim putem Kupa-Sava poticao je gospodarski uspon Siska, samo ato u ovom slu aju Vojni i Civilni Sisak bivaju jedan drugome konkurencijom. Glavnina prometa i pretovara ~ita obavljala se u Vojnom Sisku zbog pristupa nijeg terena, ali se pretovar namirnica i ostalog i na desnoj i na lijevoj obali Kupe vraio gotovo danonono. Odreena stagnacija zadesit e ovo podru je za vrijeme francuske vladavine nad ovim podru jem ( 1809.-1813. ), kada prometno voriate postaju putevi du~ tzv. Napoleonske ceste, ato stavlja oba Siska u trgova ku i prometnu izolaciju. No nakon odlaska francuskih trupa Sisak nastavlja svoj ,na kratko prekinuti, gospodarski razvoj. Dio stanovnika iz Civilnog ( Starog Siska ) preselit e se u Vojni Sisak i to prvenstveno radi povoljnijih uvjeta naseljavanja ato ih je nudila vojna uprava, a kao ato su besplatna zemljiaa ili osloboenje od kaptolskih daa, jer Civilni je Sisak joa uvijek feudalni posjed Zagreba kog kaptola. To je period u kojem vizionari po inju razmialjati o izgradnji prve ~eljezni ke pruge u Hrvatskoj u emu bi i Vojni Sisak odigrao zna ajnu ulogu, jer je prema zamislima Josipa Kajetana Kne~ia trebao postati prvim ~eljezni kim srediatem u Hrvatskoj ( Slukan Alti, 2004., 69 ). Meutim, taj projekt nije realiziran, a ono ato se dalje dogaa na podru ju gradova dovesti e u kona nici do boljeg polo~aja stanovnike u Civilnom Sisku. Godine 1838. Civilni Sisak dobiva status trgoviata, iako ostaje pod kaptolskom upravom sve do sredine 19. st., ali ovaj dogaaj je na elno ozna io slobodniji i br~i razvoj spomenutog mjesta. Ali ubrzo i na nivou itave Hrvatske, pod banskom upravom, dolazi do niza va~nih odrednica koje e sna~no utjecati i na daljnji razvoj sisa kih naselja, a jedna od njih je svakako ukidanje kmetstva 1848.godine. Sve to pokrenut e na lokalnoj razini dogaanja koja e dovesti do realiziranja, viae puta, odgoenih projekata, kao ato su izgradnja ~eljezni ke pruge. Pruga je bila dovraena i puatena u promet 1862.godine, a ono ato je za ovu temu bitno je injenica da je ~eljezni ka trasa koja je iala preko Zidanog mosta-Zagreba do Siska, izgraena na teritoriju Starog, odnosno Civilnog Siska. Ta dva dogaaja odrediti e budunost razvoja dvaju naselja i obilje~iti ih do danas. Godine 1862. izgradit e se i drveni most na rijeci Kupi i zamijeniti dotadaanju skelu, te na taj na in Kupu po prvi puta u novijoj gradskoj povijesti u initi spojnicom Vojnog i Civilnog Siska. Inicijativa za izgradnju mosta postojala je i gotovo pol stoljea ranije, 1815. i ponovno 1835. ( Slukan Alti, 2004.,77 ) ali je Kaptol planski guaio svaki takav pokuaaj, jer je Vojni Sisak od njihove strane do~ivljavan kao konkurent. Meutim ni taj dogaaj nee promijeniti tijek stvari do kojih dolazi izgradnjom ~eljezni ke pruge u Starom Sisku, kada mu se otvaraju mogunosti povezivanja rije nog i ~eljezni kog prometa, ime Vojni Sisak po inje, zbog o ite dislociranosti, gubiti dio rije nog prometa. Zadnji udarac na gospodarskom planu ato ga je Vojni Sisak otrpio bila je izgradnja teretne luke na lijevoj kupskoj obali i to uz sam ~eljezni ki kolodvor, ato je dovelo pretovar roba na desnoj obali Kupe do drasti nog pada, a uz krizu koja je zahvatila itavu Vojnu krajinu nakon ukinua kmetstva, sve povlastice ato su ih krajianici do tada u~ivali, nestale su. Tada se zapravo pojavljuju i prve inicijative za ujedinjenje obaju naselja, no do toga e doi nakon niza drugih dogaaja i viae od 25 godina mukotrpnog politi kog balansiranja. Uz sve navedeno, Vojni Sisak je krajem 60-tih godina 19. st., ipak, bio u prvom planu hrvatske politi ke scene zbog specifi nih okolnosti u kojima se nalazio. Naime polit. scena, tada zapravo nije niti postojala, jer je bila uguaena strogim odredbama diktiranim Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868.godine. Meutim, kako se Vojni Sisak nije nalazo pod upravom, tada u narodu omra~enog, bana Levina Raucha, tu se po inje tiskati list Zato nik, koji e ga objavom mnogih lanaka koji su bili diskreditirajui za Raucha, natjerati da odstupi s mjesta vraenja banske du~nosti. Slobodniji ~ivot kojim ~ivi Vojni Sisak dovodi i do razdoblja intenzivnog druatvenog ~ivota, a time i do osnivanja npr. Trgova ko-obrtne komore, ili npr. staleakog druatva trgova ke mlade~i oba Siska pod nazivom Danica, gdje se, takoer, jasno raspoznaje simbioti ka potreba za ujedinjenjem obaju naselja. Meutim sve navedeno nije bilo dovoljno Vojnom Sisku ija je najvea gospodarska uzdanica bio pretovar i trgovina ~itom, ato se gradnjom ~eljeznice i potrebne infrastrukture prebacuje u Stari, tj. Civilni Sisak. Ve 1870.godine zastupnici trgoviata Sisak upuuju interpelaciju Hrvatskom saboru u kojoj zaklju uju da je proces razvoja enja Vojne krajine, iako najavljen, vrlo spor, te s tim u vezi tra~e i pitaju ato je s uspostavljanjem civilne uprave u Vojnom Sisku. Sama atmosfera u Vojnom Sisku najbolje se o ituje iz dopisa kraljevskog povjerenika za Vojnu krajinu iz 1871.godinu, Rozenzweiga, u kojem dostavlja banu prijedlog istog o prelasku na civilnu upravu i sjedinjenja s Civilnim Siskom, u koje doti ni ka~e: Kako se i o ekivalo u Vojnom Sisku, srediatu neprijateljskih agitacija prema vladi, primljen sam prema mom polo~aju doduae uz du~no poatovanje ipak hladno . ( Zbornik grae, 1992., 103. ). Prilikom tog posjeta Rozenzweigu je kao kraljevskom povjereniku, nakon govora u kojem je najavio prelazak Vojnog Siska na civilnu upravu, predan memorandum za koji ovaj, izmeu ostalog ka~e: Memorandum sam rijeaio nakon to nog razmatranja na na in, da sam opinskom predstavniatvu uputio veoma ozbiljan prijekor zbog toga ato su se usudili umjesto da zastupaju lokalne interese, da se upuataju u politi ke ekspektoracije, na koje uope nemaju pravo..... ( Zbornik grae, 1992., 111. ) U ovo dopisu Rozenzweig donosi i vrijedan podatak koji se odnosi na tadaanje ~elje ~itelja Vojnog Siska koje su kao zasebna to ka uvratene u spomenuti memorandum, koji se kraljevskom povjereniku inio toliko agitatorskim: Budui da je, nadalje, u esto spominjanom memorandumu sisa ka opina molila dopuatenje trogodianjeg provizorijuma za protiv njene volje odreeno pripojenje opine Vojni Sisak opini Civilni Sisak, ograujui se u isto vrijeme principijelno od ovog pripojenja... ( Zbornik grae, 1992., 111. ) Sam memorandum ove vojne opine zapravo je kritika cjelokupnoj politici koja je voena prilikom razvoja enja Vojne krajine i jasan prosvjed protiv komadanja i bezuvjetne provincijalizacije iste. Navodi da je cijeli taj postupak omalova~avaju za narod u Vojnoj krajini, a da bi jedina gesta koja bi mogla ispraviti datu nepravdu bio saziv Hrvatskog sabora na kojem bi se raspravljalo o daljnjem razvoja enju Vojne krajine. Isto tako memorandum navodi trgova ke i nacionalne veze koje ve~u Vojni i Civilni Sisak, ali su njegovi autori protiv na ina ujedinjenja, jer ka~u da su dugo samostalno vodili svoje opin,0^ l & $ & D<x*,68:@LPZ\H.0TXZ0.02pHJhVqhohMh'hI;!h HhEEh4gh5]hMh2H$h/ER.024 0Z2pf J#&& $]a$gd5]]gd5]$a$gd5]@dfv H#J#$%r%^&b&&&&&&&,(.(N(())))))*"*V****+:+D+J+h+t+,,-----/ /??AVE&I8MdBfhk0qfujwL{]gd5]899999999::p:::<;;;;<D<<<0>2>Z>?????@@AABBEVEHH$IL6MNNR^*`Vbzegggh&h(hvhxhhhh.iVij kNkkklNnPnp.q¾¾h.-hbh!h*:hOhuUhrh3h,GLhc}ohH|h h7bhbC>h/hGh/EHske poslove ime su se prilagodili samostalnom opinskom ~ivljenju ato ne ~ele ~rtvovati predstojeem ujedinjenju. Stoga u treoj to ci Memoranduma tra~e da se u slu aju ujedinjenja ove dvije opine udalji sadaanje opinsko zastupstvo Civilnog Siska, te da se izabere novo u kojem e biti isti broj predstavnika s obje strane. Nadalje, svjesni svoje uloge u trgova kom i gospodarskom ja anju regije, predstavnici Vojnog Siska tra~e da dotadaanja Trgova ka i Obrtni ka komora zadr~i sjediate u Vojnom Sisku, ali da proairi svoj djelokrug i na Civilni Sisak. Isto tako svjesni su i va~nosti ~eljeznice, pa tra~e da se Udru~enje ju~ne ~eljeznice ovlasti za bezuvjetnu izgradnju pruge koja e povezati oba Siska, te da se dosadaanji most koji povezuje dvije opine od 1862. otplatio troaku dr~ave, jer nesnosna mostarina smeta mjestu i opoj trgovini. U etrnaestoj to ci memoranduma predstavnici Vojnog Siska tra~e i vlastitog zastupnika u Hrvatskom saboru, iz ega je vidljivo da su svjesni svoje samostalnosti i na lokalnoj, ali i na nacionalnoj razini. Memorandum je potpisan s 36 vlastoru nih i 16 potpisa ozna enih kri~em, a u tadaanjem politi kom ozra ju predstavlja najzrelije i najjasnije uobli ene ideje politi ara ili nekoga iz javnog ~ivota Hrvatske od 1848.godine i Zahtijevanja naroda, samo ato se ovaj memorandum odnosi na lokalnu zajednicu. U njemu je prisutan vrlo visok stupanj politi kih saznanja kao i dobro koriatenje injenica, ato se mo~da najbolje vidi iz zadnjeg dijela Memoranduma u kojem autori apeliraju na vladara u nadi ispunjenja svojih ~elja, od kojih su samo neke ovdje spomenute, suptilno ga podsjeajui na svoju bezuvjetnu odanost i prolijevanje vlastite krvi kad je god to Kruni bilo potrebno. Rozenzweig je dakle prili no burno reagirao na ove zahtjeve, a u dopisu hrvatskom banu Kolomanu Bedekoviu koji je nastao osam dana poslije Memoranduma, navodi kako veina potpisnika vjerovatno nije niti znala ato potpisuje. To e razljutiti opinsko zastupstvo Vojnog Siska koje e odmah napisati demant na neto nosti iznijete u Rozenzweigovu dopisu i dodatno objasniti svoju motivaciju u razrjeaenju date problematike. U tom demantu sa~et e sve postavke na kojima se temelji hrvatsko dr~avno pravo, a na kojem je Hrvatska stoljeima gradila svoju ustavnost i dr~avotvornost, te e ga diplomatski zavraiti iskazujui lojalnost kralju, trojednoj kraljevini i Krajini. U ovom dopisu prikazana je izuzetna samosvjesnosti. Nakon tih dogaaja uslijedila je instrukcija kraljevskog povjerenika za Vojnu krajinu Rozenzweiga povjereniku Vojnog Siska o postupanju prigodom sjedinjenja opine Vojni Sisak s opinom Civilni Sisak u kojoj se navodi da e se opinskim zastupnicima prepustiti slobodno savjetovanje i zaklju ak o pojedinim odrednicama ujedinjenja. U tu e se svrhu sazvati komitet od 12 lanova, ijih 6 lanova mora izabrati opinsko zastupniatvo Vojnog Siska, a 6 opinsko zastupniatvo Civilnog Siska, a koji nee ugroziti interese opine Vojni Sisak. Nakon usvajanja odrednica o ujedinjenju restauriralo bi se opinsko zastupniatvo, a s danom zakletve novog predstojnika razrijeaila bi se oba dosadaanja opinska zastupniatva i provela bi se opinska imovina dotadaanje opine Vojni Sisak novoj opini Sisak. Rozenzweig e Zemaljskoj vladi predlo~iti i na in sjedinjenja Graanskog i Vojnog Siska, gdje smatra da bi bilo najbolje da se modaliteti ujedinjenja najprije rasprave u Opinskom vijeu Vojnog Siska i zaklju e intervencijom vladinog povjerenika, te da se isti upute predstavnicima opine Civilnog Siska, a u slu aju da budu prihvaeni dostave vladi radi potvrivanja i provoenja, te da se u slu aju razlika raspravi joa jednom ali samo o spornim to kama, a onda da se uzme u obzir odluka Vlade. Treba spomenuti da je razvoja enjem Vojne krajine 1871.godine ( joa uvijek ne cijele ), Vojni Sisak dakle postao vojna opina Sisak na ijem je elu postavljen za na elnika `kender Bobek. U travanju 1872. godine proglas, banskog namjesnika Antuna Vakanovia odreuje kona an prelazak krajiakih opina graanskoj upravi, ato je i utana eno kraljevskom naredbom 8. lipnja 1871.godine, a sada se i ostvaruje, uz poziv pripojenim, odnosno vraenim dijelovima Hrvatske da u istu donesu onu prostoduanost, kojom se Vaaa poatena i vrla ut odlikuje ( Zbornik grae, 1992., 116. ) lanak iz Obzora od 12. studenog 1873.godine donosi izvjeataj o sjednici Opinskog zastupstva na kojoj se raspravljalo o joa uvijek ne realiziranom ujedinjenju obaju opina, a koji prenosi i dio atmosfere koja je tada vladala meu opinskim zastupnicima, a odnosila se na problem oko sjedinjenja. Autor lanka kazuje ak da vrag ne spava, a kao konkluziju navodi potrebu za vladinim povjerenikom u rjeaavanju ovog, za obje opine, vitalnog problema. Naime, kako je kraljevski dopis od 6. lipnja 1871.godine na Hrvatskom saboru ozakonjen, opina Vojni Sisak trebala se ve utjeloviti u grad graanski Sisak, a kako to joa nije bila napravila, njeni zastupnici i poglavarstvo djelovali su na nezakonitim temeljima, dok je istima u Civilnom Sisku zakoniti mandat ve istekao. Stoga i ne udi vapaj za vladinim povjerenikom koji e zapo eto kona no i privesti kraju. Nakon samo tjedan dana od spomenute sjednice Opinskog zastupstva javno mnijenje u Graanskom Sisku se kristalizira, a autor lanka koji to opisuje, i opet, u Obzoru kazuje da svaki pametan graanin zna da je u interesu oba Siska samo ujedinjenje, jer e tako i desna i lijeva obala Kupe zajedni ki prosperirati, ali i zajedni ki lakae podnositi izazove i eventualne stagnacije, pa i ruiniranja. Stalni dopisnik spomenutog tjednika piae potom o razlozima koji ote~avaju sjedinjenje i po njegovu mialjenju razlozi koje lokalne zajednice navode po tom pitanju su prili no marginalni i za kona nicu  ujedinjenje i prosperitet, koji bi se tada ostvario, nebitni. Zato e i sam, iako s podsmjehom, zaklju iti da razumije zaato sia ani ~ele vladinog povjerenika da realizira ujedinjenje. U sije nju 1874.godine Obzor objavljuje predstavku Opinskog zastupstva Novog Siska, usvojenu joa u listopadu 1873.godine, a koja donosi stanoviti rezime dogaanja u opinama koje te~e ujedinjenju i to joa od vremena razvoja enja Vojnog Siska. Navodi se kako je Vojni Sisak nakon razvoja enja preaao na civilnu upravu, te kako se ustrojio kao zasebna opina, ato je smatrano logi nim potezom prije sjedinjenja. Meutim, ono ato je trebalo ubrzati ujedinjenje, dovelo je do, doslovno, viaegodianjih rasprava bez konkretnih rezultata. Stoga je opisko zastupstvo umolilo bana da odredi povjerenika koji e okupiti odbore najprvih graana iz oba Siska, koji e zajedno s njim pronai na in i uvjete ujedinjenja, a ato e onda i vlada potvrditi. Do datuma objavljivanja ovog lanka uvjeti ato ih je izvolilo Njegovo carsko kraljevsko apostolsko Veli anstvo 1871. godine postaviti, bijahu dakle samo jednim manjim dijelom ostvareni. Opina Novi Sisak predana je graanskoj upravi, koja je kao takva materi zemlji predana i u politi kim poslovima pod injena neposredno zagreba koj ~upaniji. Trebalo je joa provesti ujedinjenje i potom zajedni ku opinu podii na status slobodnog kraljevskog grada. Kako je upravo po tom pitanju i doalo do najveih problema, apeliralo se na banovu pomo, a Obzorov dopisnik koji je i prenio ovu predstavku poziva opinare Novog Siska da svoje uvjete spojidbe sastave u jednu kiticu i u spomenutom listu istu objave, kako bi se cjelokupnoj javnosti dalo na uvid pravednost njihovih ~elja ili mo~da neato upravo suprotno. Isti mjesec iste godine bio je prekretnica u daljnjem razvoju dogaaja, jer je dogaaj koji se imao dogoditi, bitno ubrzao tijek stvari. Radilo se o novim gradskim izborima koji su trebali eliminirati Rauchovu ostavatinu unutar gradskog zastupni kog tijela, ato se i ostvarilo. Nagodbeni ugovor opina Novog i Starog Siska u pogledu njihove spojidbe u jedinstvenu gradsku opinu potpisan je 11. velja e 1874. godine kada je za prvog zajedni kog gradona elnika Starog i Novog Siska izabran Franjo Lovri, dotadaanji na elnik Starog Siska. Ugovor je 31. o~ujka 1874. godine potvren od Zemaljske vlade. Zemaljska vlada odmah je dojavila }upanijskoj oblasti da grad Sisak viae nije pod injen ~upaniji, ve neposredno Zemaljskoj vladi, a potvreni nagodbeni ugovor proglaaen je na sjednici Gradskog zastupstva 14. travnja iste godine. Nagodbeni ugovor nalazi se u prijepisu u Zborniku grae- politi ki i druatveni pokreti u Sisku 1869.-1918.: Nagodbeni ugovor nije potrebno posebno komentirati, jer je svih dvadeset to aka vrlo jasno formulirano. Paradoksalno je da je ono oko ega su se dvije opine godinama nadmudrivale na kraju uobli eno u dvadeset vrlo jednostavnih i ohrabrujuih to aka. O igledno je da je za dovraavanje ovog projekta ipak bilo potrebno puno viae faktora koji su se morali pravovaljano izvraiti, a data politi ka situacija nije iala tome u prilog. Na kraju se naala grupa ljudi koji su bili spremni podrediti osobne interese u opu korist, jer su shvatili da kao predstavnici stanovniatva tih dvaju opina moraju misliti na budunost koja je o ito te~ila, iskoristit u vrlo moderan i trenutno popularan termin, globalizaciji. Nadam se da ovaj lanak ozna ava razdoblje u kojem e se intenzivnije baviti ovom tematikom i ne smatram ga ni im drugim nego sistemati nim po etkom u daljnjoj obradi iste.     PAGE  PAGE 4 .qrdufuhwjwwx yyzJ{L{{{|||||||},}b} ~ ~<~H~v~x~".:^`z|ƒ΃؇ڇ܌6LHJXhh\^hChj*^hUhGhdchJh(`lh$:h`hh3hhOL{|H" *tPRHޥ:<@DFJLPR]gd5]h "Җ4<Ÿğ֟؟6:<@BFHLNRTXZfhjlnp|~ȾȾh.-0JmHnHu h.-0Jjh.-0JUh4^jh4^UhbC>hGh`h.Sh.-h$=h2+hJhhj*^h\^+RVXjln]gd5]h]hgd.- &`#$gd4^ 6&P 1h:p2H$. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No List4 @4 .-Footer  p#.)@. .- Page NumberIIJKLAB-8 y 3 } WXlsC "T(!)P*+.013b455M9:^<T=J?@AzBCDE(F)F$GGHIIIIIIIIIIIIIIIIIII00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00000000000000000000000000000000000000@0I00@0I00@0I00@0I00@0I00I00@0@0I00I00 $$$'8.qh),.TV&L{R*-UW+  '!!HLOP&'019:@Bik!()./Z[*.tvwx  STY Z $ & x y   2 3 ; < | ~ /1VXlmRS+,FH[]klfgrs    |}BDIJVX\]de  8:"#\]~-.HIbdpqm v |""""""""`#a# ' '+'-'(( ) ))))***;*<*N*P*****++++++'-(-e.f.j.k.q.r.{.|.~........001122333333l4m4r4s4y4z444444455$5&5;5=555555555556666/707=7@77777L9M99999::::]<^<t<v<<<<<S=U===C>E>~>>&?(?H?K?@@AAiAkAwBzBBBCCsCtCCCDDDDEDFDDDDDDDDDEEEEEE(F)FGFHFIIIIIIIIIIIIIIIIIHL@B,.7 8 x y 2 3 | ~ VXklrsBD""S(T( )!)O*P*++d...001133a4b455L9M9::]<^<S=U=I?K?@@AAyBzBCCDDEE'F)F#G$GGGHHIIIIIIIIIIIIIIIXed........EEEEEE)F)FIIIIIIIIIIIIIII..IIIIIIIIIIIIIIyB[Sh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHyB[>=4^dc^^M4 I;![!2H$Z.$:;$=bC>EE/EJ,GLM5]j*^\^7b(`loc}oVq1s3bhzZ\OC?H|G U`.S!4g H2+/.-LrH**:'1Gu0 {@.. .. %IPP PPPP(P*P0P6P:P<P>P^UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New;Wingdings"1 >% >%!4d{I{I2QHX?2H$2Vlatka VukeliAMDAlen Oh+'0`   ( 4@HPXVlatka VukeliAMD Normal.dotAlen2Microsoft Office Word@ @Z'@Z' >՜.+,0 hp|  %{I Vlatka Vukeli Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXZ[\]^_`bcdefghijklmnopqrstuwxyz{|}Root Entry F@I5Data Y1Tableab(WordDocument8SummaryInformation(vDocumentSummaryInformation8~CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q