Pregled bibliografske jedinice broj: 326759
Hrvatska tradicijska kultura i književnost u periodici i monografijama od romantizma do naših dana
Hrvatska tradicijska kultura i književnost u periodici i monografijama od romantizma do naših dana // Hum (Mostar), 2. (2007), 181-207 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 326759 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hrvatska tradicijska kultura i književnost u
periodici
i monografijama od romantizma do naših dana
(CROATIAN TRADITIONARY CULTURE AND LITERATURE IN
PERIODICALS AND MONOGRAPHS FROM ROMANTICISM UP TO
DATE)
Autori
Dragić, Marko
Izvornik
Hum (Mostar) (1840-233X) 2.
(2007);
181-207
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
etnologija ; Hrvati ; identitet ; narodni obredi i običaji ; usmena književnost.
(ethnology ; Croats ; identity ; folk rituals and customs ; oral literature.)
Sažetak
Hrvatska tradicijska kultura i književnost svjedoče trinaeststoljetni život Hrvata u zemljama u kojima i danas obitavaju. Narodni obredi i običaji, usmena književnost i jezik kopjim se ostvarivala i prenosila najzaslužniji su u očuvanju identiteta Hrvata. U tradicijskoj kulturi i književnosti Hrvata opažaju se utjecaji slavenskih i drugih europskih naroda. Prvi je hrvatski folklorist Petar Hektorović (1568. g.) u svomu « Ribanju i ribarskom prigovaranju» izvorno zabilježio dvije bugaršćice, tri počasnice i jednu baladu. Sustavnije zapisivanje i izučavanje hrvatskih narodnih običaja i usmene književnosti počelo je 1813. godine « Okružnicom» zagrebačkoga biskupa Maksimilijana Vrhovca, koji je pozvao na zapisivanje i sakupljanje usmene književnosti i starih rukopisa. Matica hrvatska je 1877. g. uputila je « Poziv za sabiranje hrvatskih narodnih pjesama» te je do prosinca 1896. g. sabrala 157 zbornika s preko 24500 pjesama. Usmenoj književnosti Hrvata, kao i Srba i Bošnjaka, divili su se i prevodili je mnogobrojni europski filolozi i književnici, primjerice: Johan Wolgang Goethe, Iochan Gotfried von Herder, Johanes von Müller, braća Jakob i Wilhelm Grimm, Therese Albertine Luise von Jakob pod pseudonimom Talvj, Prosper Mérimée, Walter Scott, John Bowring, Adam Mickiewicz, Aleksandar Sergejevič Puškin, Alphonse de Lamartine. Na ovim prostorima boravili su i istraživali usmenu književnost: Alberto Fortis, Ludvik Kuba, Millman Parry i Albert Bates Lord i dr. Ponovni su procvat hrvatska tradicijska kultura i književnost doživjele početkom devedesetih godina 20. stoljeća, a od tada do naših dana publicirano je pedesetak monografija iz hrvatske etnologije i usmene književnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Etnologija i antropologija
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Central and East European Online Library - CEEOL
