Pregled bibliografske jedinice broj: 326542
Ekotoksikološka procjena utjecaja tributilkositra i srodnih spojeva na ekosustav u moru
Ekotoksikološka procjena utjecaja tributilkositra i srodnih spojeva na ekosustav u moru, 2007., magistarski rad, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb
CROSBI ID: 326542 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ekotoksikološka procjena utjecaja tributilkositra i srodnih spojeva na ekosustav u moru
(Ecotoxicological evaluation of tributyltin and related compounds influence on marine ecosystem)
Autori
Vukašinović, Nevenka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad
Fakultet
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
Mjesto
Zagreb
Datum
28.03
Godina
2007
Stranica
81
Mentor
Kniewald, Jasna
Ključne riječi
tributilkositar; antivegetativni premazi; obraštaj; biološki indikatori; imposeks
(tributyltin; antivegetative coatings; fouling; biological indicators; imposex)
Sažetak
Tributilkositar (TBT - tributyltin) je toksična tvar, koja zagađuje ekosustav u moru. Kemijska i fizikalna svojstva, bioakumulacija, faktor biokoncentracije, toksikološki i ekotoksikološki parametri dokazuju da TBT nepovoljno utječe na žive organizme (morske puževe, rakove, školjke, ribe i sisavce). Najdjelotvornija i najjednostavnija metoda identifikacije TBT-a u okolišu je praćenje bioloških indikatora, odnosno promjena nastalih u živim organizmima, npr. spolnih karakteristika kod ženki morskih puževa. Preciznije mrtode za određivanje točnih vrijednosti koncentracija TBT-a u okolišu i biološkim uzorcima su analitičke metode, ali one su puno složenije i skuplje. Rezultati ispitivanja su pokazali da su priobalje, te velike luke i marine izrazito kontaminirana TBT-om. Ekosustav u tim dijelovima bio je irazito narušen, a posljedice su vidljive još i danas zbog izrazite postojanosti TBT-a u okolišu. Za Hrvatsku ne postoje podaci o sustavnom praćenju stanja okoliša (biološkim indikatorima) i koncentracijama TBT-a u priobalnom području. Rezultati kontinuiranog ispitivanja i istraživanja bili su poražavajući, te je bilo potrebno poduzeti mjere kako bi se zagađenje smanjilo, a najugroženija područja sanirala. Zakoni i akti, koje su donijela nadležna tijela u EU bili su prvi korak ka ješavanju problema. Rezultat provođenja zakona i kontrole upotrebe bilo je znatno smanjenje koncentracije TBT-a u kritičnim područjima, iako su neke vrijednosti 2001. i dalje prelazile maksimalno dopuštene. Drugi korak bio je iznalaženje alternativnih rješenja tj. Formulacija i tehnologija u kojima se ne upotrebljava TBT. Danas se većinom upotrebljavaju antivegetativni premazi koji sadrže neke alternativne sintetičke biocide, a imaju slično djelovanje kao TBT. Međutim, neki od tih biocida također su postaojani, liposolubilni i toksčni za žive organizme, pa nisu ekološki prihvatljivo rješenje. Osim sintetički dobivenih biocida postoje i produkti izolirani iz morskih organizama koji imaju prirodnu funkciju inhibicije stvaranja obraštaja. To su biološki aktivni sastojci čija se djelotvornost može usporediti sa TBT-om, ali troškovi njihove izolacije i proizvodnje relativno su visoki, pa oni još uvijek nisu komercijalno isplativi. Budućnost leži u tehnologijama koje ne sadržavaju sintetičke biocide, a to su formulacije koje se temelje na polimerima vrlo niske površinske napetosti čijim umrežavanjem nastaju glatke površine koje onemogućavaju hvatanje obraštaja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemijsko inženjerstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
058-0582184-2232 - Endokrino-aktivne supstancije u hrani i oštećenja reproduktivnog sustava (Šimić, Branimir, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb,
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb
Profili:
Jasna Kniewald
(mentor)