Naslov
O "podrijetlu" Karamanove teze o podrijetlu predromaničke skulpture
(On the "Origin" of Karaman's Thesis on the Origin of Pre-Romanesque Sculpture)

Autori
Jurković, Miljenko

Izvornik
Radovi Instituta za povijest umjetnosti (0350-3437) 11 (1987); 203-205

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Ljubo Karaman; predromanička skulptura; podrijetlo; periodizacija
(Ljubo Karaman; Pre-Romanesque sculpture; origin; periodization)

Sažetak
Raspravlja se o tezi koju je Lj. Karaman davno postavio, a koja je bila predmetom brojnih preispitivanja. Riječ je o tezi o dvojnom podrijetlu hrvatske predromaničke arhitekture i skulpture. Donoseći tezu o italskom podrijetlu predromaničke pleterne skulpture, Karaman ju je razdvojio od graditeljstva koje drži produktom domaćih majstora. Stoga se autor zadržava na pitanju razloga koji su vodili Lj. Karamana u traženju podrijetla pleterne skulpture na italskom tlu. Kao i većina evropskih stručnjaka tog vremena, Karaman je u postavljanju teze vodio računa o tada najranije datiranom spomeniku pleterne plastike - ciboriju iz Valpolicelle - te logično, budući da u Hrvatskoj, kao uostalom ni u drugim dijelovima Evrope, nije bilo adekvatno datiranih spomenika, morao priznati primat italskome tlu. A da je spomenik zadavao mnoge muke i drugim istraživačima, pokazuje kronologija ispitivanja tog spomenika. Tek 13 godina nakon Karamanova djela "Iz kolijevke hrvatske prošlosti", E. Arslan otkriva ono što je Karaman već bio utvrdio, da ciboriju u njegovu izvornom obliku pripada i onaj luk s kukama i pleternom dekoracijom, koji je Karamanu upravo baza za izvlačenje podrijetla pletera na italskom tlu. Godine 1964. P. L. Zovatto će doduše odbaciti taj luk kao integralni dio datiranog ciborija, ali će se opet na isti Arslanovu, ali zapravo Karamanovu, postavku vratiti L'Orange 1979., dakle pola stoljeća kasnije. Tek 1980. u argumentiranoj raspravi F. Zuliani decidirano razdvaja svih postojećih 7 lukova ciborija u 3 cjeline, od kojih luk s kukama i pleterom odbacuje kao dio oltarne pregrade datiravši ga u početak 9. stoljeća. Od datiranog ciborija u 712. godinu preostaju, što je i sasvim logično, samo lukovi bez trunke pletera, koji sasvim odgovaraju po svom leksiku kapitelima i stupićima koji nose natpis. Time je definitivno potvrđeno da ciborij, stvarno datiran u početak 8. stoljeća, uopće ne sadrži pleterne dekoracije i savršeno se uklapa u sliku stanja svoga vremena. Tako su ujedno otklonjene i prepreke regionalnom sagledavanju predromaničke umjetnosti, ne inzistirajući na jednom centru, te otvoren put potpunijem sagledavanju geneze koja jasnije izlazi na vidjelo sa svojim dvjema komponentama - ranokršćanskom baštinom i transformacijom likovnog izraza, te "karolinškom" komponentom u geometrizmu, od druge polovice 8. stoljeća. Teze o kojima je bilo riječ danas su naravno preispitane i postavljene u odgovarajući kontekst, a svakako svjedoče o Lj. Karamanu kao stručnjaku velike erudicije, uz bok svojim evropskim suvremenicima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA