Naslov
Različitost etiologije i varijacije kliničke slike balanopostitisa
(Differences in etiology and variations of clinical findings in balanoposthitis)

Autori
Špoljar, Sanja ; Skerlev, Mihael ; Budimčić, Dragomir ; Lipozenčić, Jasna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
10. Simpozij o spolno prenosivim bolestima i urogenitalnim infekcijama, Simpozij Slavka Schönwalda, Knjiga sažetaka. / - , 2008, 45-46

Skup
10. Simpozij o spolno prenosivim bolestima i urogenitalnim infekcijama, Simpozij Slavka Schönwalda

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 07.03.2008. - 10.03.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Balanopostitis; mikološka; patohislološka naliza
(balanoposthitis; micologic; pathohistologic microbiologic anlysis)

Sažetak
UVOD. Balanoposthitis (upala glansa i prepucija) jest vrlo zahtjevna dijagnoza u području genitalne dermatologije i venerologije s obzirom na širok raspon etiologije i opsežne varijacije kliničke slike. Niz etiološki raznorodnih činitelja mogu inducirati pojavu slične kliničke slike, kao što se i jedan etiološki činitelj može raznorodno klinički manifestirati. Mi smo, stoga, našim radom željeli prikazati problem balanopostitisa na temelju podataka u Venerološkoj (STD) i Glavnoj ambulanti Klinike za kožne i spolne bolesti Kliničkog bolničkog centra Zagreb i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u petogodišnjem razdoblju. BOLESNICI I METODE. U razdoblju od 2003. do 2007. godine ukupno je pregledano 599 bolesnika s kliničkim znacima balanoposthitisa (upalne promjene glansa i/ili prepucija). Prikazani rezultati temelje se na retrospektivnoj analizi medicinske dokumentacije (anamneza) i kliničkoj slici. Ovisno o indikaciji, navode se i rezultati mikološke, patohistološke i mikrobiološke (brisevi uretre) obrade. REZULTATI. Kod 263 bolesnika od ukupno 599, dijagnoza je bila postavljena na temelju anamnestičkih podataka i kliničkog izgleda promjene. U većine tih bolesnika radilo se o iritativnom balanitisu odnosno balanopostitisu nepotpuno razjašnjene etiologije. Unutar navedene skupine po učestalosti pojavljivanja slijede: balanoposthitis chronica circumscripta benigna plasmacellularis (Zoon) (16 bolesnika), balanitis circinata (10 bolesnika), balanitis xerotica obliterans (5 bolesnika) i lichen ruber planus genitalis (4 bolesnika). U dvojice bolesnika Balanitis circinata bio je dio Reiter-ovog sindroma, dok su u još dva bolesnika bili pozitivni HLA B27+, DR+ (nedostajali su ostali elementi za dg. Sy. Reiter). Kod 8 bolesnika sa kliničkom slikom iritativnog balanitisa iz brisa uretre izolirani su serotipovi D-K Chlamydia trachomatis, Ureaplasma urealyticum (kod 10 bolesnika), Mycoplasma hominis (kod 6 bolesnika) i Trichomonas vaginalis (kod 4 bolesnika). Kod 9 bolesnika, na temelju anamneze i kliničke slike, etiološki je u obzir došla kontaktna alergijska reakcija na lateks, no alergološku obradu nije bilo moguće provesti jer se bolesnici nisu pojavili na kontrolnom pregledu. Kod 6 bolesnika postavljene je sumnja na artefaktni dermatitis. Kod 362 od 599 bolesnika učinjena je mikološka obrada (nativni preparat i kultura na modificiranom Sabouraudovu agaru). Kod 227 od 326 bolesnika nije dokazan uzročnik. Kod 99 od 326 bolesnika verificirana je Candida spp. Kod 10 od 599 bolesnika učinjena je probatorna ekscizija promjene radi patohistološke analize. Kod 6 bolesnika postavljena je dijagnoza balanoposthitis chronica circumscripta benigna plasmacellularis (Zoon). Petorica od navedenih 6 bolesnika bila su u dobi od 54 do 63 godine te jedan u dobi od 20 godina. Kod dva bolesnika dokazana je dijagnoza balanitis xerotica obliterans. Kod jednog bolesnika potvrđena je dijagnoza lichen ruber planus genitalis. Kod drugog bolesnika dijagnoza je upućivala na inverznu psorijazu. RASPRAVA I ZAKLJUČAK. Opažena je učestalija pojava akutnog balanitisa i balanopostitisa različite etiologije i kliničke slike u mlađoj (20-40 godina) populaciji, dok je pojava kroničnog balanopostitisa kao npr. balanoposthitis chronica circumscripta benigna plasmacellularis (Zoon) i balanitis xerotica obliterans bila učestalija u starijih muškaraca. Također smo opazili da je značajan broj bolesnika s kliničkim znacima balanopostitisa prethodno bio shvaćen kao spolno prenosiva bolest, no, mi smo dokazali da se nije radilo o veneričkoj infektivnoj etiologiji, već o manifestaciji neke dermatoze u genitalnoj regiji. Na temelju svega navedenog ističemo važnost različitosti etiologije i kliničke slike balanopostitisa i važnost primjerenog dermatovenerološkog pristupa kao preduvjeta pravovremenog i učinkovitog liječenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA