Naslov
Socioklimatski utjecaji na suvremeno življenje : sociološko istraživanje stanovnika Hrvatske
(Socio-climatic influences on contemporary living : sociological research of Croatian citizens)

Autori
Leburić, Anči ; Lončar, Marija ; Bandalović, Gorana

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Redak

Grad
Split

Godina
2008

Stranica
119.

ISBN
978-953-99193-7-3

Ključne riječi
sociološko istraživanje; klima; vrijeme; urbano življenje
(sociological research; climate; weather; urban living)

Sažetak
U empirijskoj studiji pod naslovom „ Socioklimatski utjecaji na suvremeno življenje“ autorice Anči Leburić, Marija Lončar i Gorana Bandalović izlažu rezultate empirijskog sociološkog istraživanja stanovnika Hrvatske, realiziranog 2004. godine. Uvodeći u raspravu o istraživačkom predmetu, u prvom poglavlju studije ističe se značaj sociologijskog bavljenja klimom i klimatskim promjenama. Naime, klima utječe na sigurnost življenja i na zdravlje ljudi, pa je zato važno usp¬ ; ješno istraživati i primjenjivati rezultate meteo¬ ; roloških i klimatskih ispitivanja u svrhu poboljšanja kvalitete živ¬ ; ljenja u suvremenom društvu. Ova studija istovremeno manifestira napore istraživačica da ukažu na potrebu afirmiranja multi i interdisciplinarnih pristupa i povezivanja raznovrsnih znanstvenih subdisci¬ ; plina i grana, kako bi se adekvatnije i općenito efikasnije usmjeravao društveni razvitak. Uostalom, klima predstavlja element svakodnevnice i kao takva, zanimljiv je društveni fenomen kojega je korisno i nužno istraživati. Konstatirajući značajnu društvenu ulogu klime u moderno doba, autorice su se upustile u istraživački pothvat na repre¬ ; zenta¬ ; tivnom uzorku (N=6.200 građana i građanki) u dvije primorske hrvatske županije (splitsko-dalmatinsku i zadarsku). Primjenjujući u istraživanju kombinaciju ankete i inter¬ ; vjua, ispitivani su uglavnom građani urbanoga porijekla, koji su pretežno rođeni u grado¬ ; vima, a većinom u njima i žive i to od rođenja. Dominiraju oni sa završenom srednjom školom, a većina ih se deklarirala kao srednji društveni sloj. U ovakvom istraživačkom dizajnu, bilo je nužno istražiti neke aspekte urbanoga življenja. Tako su se autorice bavile stanovanjem, njegovom kvalitetom i uvjetima, zatim su ispitivale neke društvene značajke naselja u kojima ispitanici žive. Bavile su se i individualnim aspiracijama stanovnika prema njihovoj prostornoj pokretljivosti. Propitivale su i stavove ispitanika o različitim klimatskim i sličnim utjecajima na kvalitetan život, te analizirale razne (urbano/ruralne) od¬ ; rednice njihovoga življenja, kao što su mišljenja o ključnim karakteristi¬ ; kama grada, odnosno sela, o ekološkim aspektima tih prosto¬ ; ra, itd. Empirijski rezultati istraživanja potvrđuju da su i mladi i odrasli u velikoj mjeri zadovoljni vlastitim životima na individualnim razinama, kao i na kolektivnoj, pa čak i na društvenoj razini. U procjenama društvenih stanja i odnosa u Hrvatskoj, mladi i odrasli razmišljaju na sličan način. Muče ih nestručnosti, neznanje, nered u školstvu, zdravstvu i znanosti, siromaštvo zemlje u kojoj žive, nefunkcioniranje pravne države, vidljivost društvenih nejednakosti, postojeća nacionalna i socijalna kriza, težnja da se Hrvatska europeizira, te manifes¬ ; tiranje političkih sukoba i rascjepa. Konačno, u finalnom dijelu studije, izlažu se istraživački nalazi o raznim klimatskim utjecajima (vrućini, hladnoći, suši) na suvremeno življenje ispitanih građana Hrvatske. Pošto je klima jedan od elemenata koji utječe na razmještaj ljudi i na gustoću naseljenosti, razmotrile su i ostale utjecajne elemente, kao što su padaline, osunčanost, temperatura, tlak zraka, te vjetrovi. Ipak, vrućina se iskazala kao najutjecajniji element u životima ispitanih. Osim toga i vrijeme utječe na njihova raspoloženja, emocije i ponašanje. Vanjski atmosferski uvjeti povećavaju osjetljivost organizma i potiču ga na psihofizičke reakcije. Autorice zaključuju kako će biti nužno u budućnosti provoditi istraživanja vezana uz klimatske promjene u području društvenih i prirodnih znanosti. Shodno tome, informiranje javnosti o svim mjerama unapređivanja zdravlja i preveniranja bolesti, a u kontekstima potencijalnih klimatskih promjena, zahtijevat će visoki stupanj stručne i znanstvene znatiželje, ekspertize i prodora u nova i do sada sociologijski nedirnuta istraživačka područja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

Napomena
Na koricama knjige se nalazi CD na kojem su snimljeni tablični i grafički prikazi empirijskih istraživačkih podataka.

POVEZANOST RADA